Tragičan slučaj djevojčice Nikoll potaknuo je cijelu Hrvatsku da se zamisli i razmisli što učiniti po pitanju neadekvatno zbrinute djece. Domovi su pretrpani. Čak 730 djece trenutačno boravi u njima, a jedan od načina na koji se može pomoći je udomljavanje djece u adekvatne obitelji.
Predsjednica foruma za kvalitetno udomiteljstvo, Dubravka Čordašev, i sama je udomiteljica. U njezinoj obitelji smještaj je našlo 60 djece. Neki su na trajnom smještaju, a neki na povremenom ili hitnom, piše HRT.
- Trenutačno imamo troje djece na smještaju. Uvijek smo otvoreni. Može se desiti da sutra da dođe još jedno, kazala je gospođa Dubravka Čordašev.
Čordašev: Postati udomitelj - vrlo je jednostavno
Koraci za postati udomitelj su vrlo jednostavni – centru za socijalnu skrb potrebno je uputiti zahtjev. Bitno je da ste građanin Republike Hrvatske, da niste kažnjavani i da se protiv vas ne vodi sudski proces. Također, potrebno je proći udomiteljski tečaj, koji traje 40 sati, kao i psihološke testove, te imati minimalne "tehničke uvjete" za normalan život djeteta u vašem domu. Nakon toga ostvarujete pravo na udomiteljsku licencu, u trajanju od pet godina. Također je bitno istaknuti da i osobe bez partnera mogu biti udomitelji. Postoji posebna odredba, po kojoj udomitelji samci mogu dobiti najviše dvoje djece, kazala je Čordašev.
Iako plemenit, udomiteljstvo je i vrlo izazovan čin. Mi smo tu da pružimo topao dom i da se povežemo, bilo da je dijete na mjesec dana, na hitnom smještaju ili na trajnom smještaju, kazala je.
- Ja znam gdje je svako moje dijete u ovom trenutku, ako i nije kod mene, mislim na njih. Povezanost je velika, ni ne možete se baviti ovim pozivom ako nemate srca i veliku ljubav koju možete pružiti tom djetetu, objašnjava gospođa Čordašev i dodaje kako djeca često ostaju u obiteljima i nakon navršenih 18 godina. "To su sve naša djeca, mi udomitelji nikad djecu ne izbacujemo iz kuće, to bi bilo strašno. Oni su dio naše obitelji, druže se s našom biološkom djecom, žene se i dobiju svoju djecu pa mi postajemo i bake i djedovi“, dodala je.
"Nema donje dobne granice za udomljenje djeteta"
Djeca koja su izuzeta iz svoje biološke obitelji i udomljena, nerijetko su traumatizirana radi događaja koje su proživjeli u svojim biološkim obiteljima.
- Prilagođavamo se. Moramo paziti da njihove potrebe još više uvažimo i da im pomognemo, i zato i jesmo tu, kaže Dubravka Čordašev i dodaje da nema donje dobne granice djeteta koje može biti udomljeno. Istaknula je i da raspolaže s podatkom da je jedna beba smještena u udomiteljsku obitelj bila stara tek pet dana.
- Što se tiče novčane strane i pomoći, djeca dobiju svoju novčanu naknadu od 2000 kuna, iz koje udomitelj mora osigurati hranu, odjeću, obuću, školski pribor i ostalo. Djeca dobiju 100 kuna džeparca mjesečno, a udomitelji 830 kuna mjesečno po djetetu udomiteljske naknade, kazala je za HRT.
Tradicionalno, profesionalno i specijalizirano udomiteljstvo
Prije dvije godine izašao je novi zakon, u kojem se udomiteljstvo podijelilo na tri klauzule – tradicionalno, profesionalno i specijalizirano udomiteljstvo. Kod profesionalnog udomiteljstva udomitelj stječe pravo na radni staž i plaću od 2.500 kuna za troje djece, a kod specijaliziranog udomitelji mogu dobiti dijete koje ima tjelesne ili metalne poteškoće, uz uvjet da udomitelj ima visoku stručnu spremu, te dobije mjesečnu plaću od 6.5000 kuna.
Čordašev: Nadležne institucije ne slušaju udomitelje
Forum za kvalitetno udomiteljstvo, na čelu s Dubravkom Čordašev, pokrenuo je inicijativu kako bi ukazali na probleme vezane za udomiteljstvo, od kojih je najveći nedostatak udomitelja.
- Velika je potreba jer su u biološkim obiteljima sve teži slučajevi i sve više djece ima potrebu za smještajem. Nemamo specijaliziranih udomitelja, a mladi ljudi se nažalost teško odlučuju na udomiteljstvo, kaže Dubravka Čordašev i ističe kako je još jedan veliki problem činjenica da nadležne institucije ne slušaju udomitelje, piše HRT.
- Mi nismo zaduženi za to da odlučujemo o sudbini djeteta, mi pružamo smještaj i stabilnost. O sudbini djeteta odlučuju centar za socijalnu skrb i sud – on je taj koji donese finalnu odluku, zaključila je Čordašev.
