Statistički pokazatelji turističkog prometa za prva četiri mjeseca ove godine (a i samo u travnju mjesecu) u Hrvatskoj ukazuju na činjenicu, dobro poznatu, kako Njemačka i Austrija čine značajan dio u broju turističkih noćenja. Konkretno, čak 17 posto. No, vrijedi istaknuti i kako su tradicionalno dobri i brojni gosti – pored domaćih – iz Slovenije koji sami čine 13 posto tržišta!
Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, Slovenci su u razdoblju od siječnja do travnja ostvarili čak 862.746 noćenja, odnosno 13,24 posto ukupnog turističkog prometa stranih gostiju u Hrvatskoj, čime su prestigli i Nijemce koji su ostvarili 683.574 noćenja.
Potaknuti najnovijim podacima HTZ-a, ali i pitanjima kolega iz Slovenije, zanimalo nas je imaju li gosti iz Dežele u Splitu poseban status, odnosno postoje li određene pogodnosti – od jelovnika ili promotivnih materijala na slovenskom jeziku do posebnih vikend-aranžmana usmjerenih prema gostima iz susjedne države.
Slovenci brojni, ali slovenskog jezika gotovo nema
Nekoliko kafića i lokala koje smo u stilu ‘mystery shoppera’ obišli u centru Splita nemaju takvu praksu. Cjenici su uglavnom na hrvatskom i engleskom, tek poneki ‘luksuzniji’ objekti imaju prijevod na njemački, francuski ili talijanski.
S nekoliko djelatnika, ali i vlasnika lokala razgovarali smo o tome, a čini se kako ne smatraju da je poseban izlazak ususret gostima iz Slovenije nužan.
Kažu kako sa ‘zmajčekima’ starijima od 40 ili 50 godina uglavnom nemaju problema u komunikaciji jer znanje iz vremena bivše države još uvijek olakšava sporazumijevanje. S mlađim generacijama komunikacija se pak uglavnom odvija na engleskom jeziku.
Slično razmišlja i Jelena Tabak, vlasnica konobe Dujkin Dvor i predsjednica Ceha splitskih ugostitelja. Jelovnici u njenom restoranu su dvojezični – na hrvatskom i engleskom – no smatra kako to gostima iz Slovenije, Austrije i Njemačke ne predstavlja poseban problem.
– Mi smo otvoreni cijele godine i našim gostima nudimo dalmatinsku spizu po fer cijenama. Vinska lista nam je također pristupačna, do nekih 30 eura po boci, iako imamo i nekoliko vina od 50 do 60 eura. Držim da je to puno bitnije i da naši gosti cijene takav pristup. Moram naglasiti i kako ima određenih otkaza grupa iz udaljenih destinacija, konkretno iz SAD-a, zbog straha od rata, tako da će tržišta i gosti iz Slovenije, Njemačke i Austrije, koji znaju gdje dolaze i koji su nam blizu, biti još važniji ove sezone. U tom smjeru vidim i nedavnu izjavu ministra Glavine o korekciji cijena jer sada treba napraviti zamašnjak za cijelu sezonu, inače će nam se dogoditi ‘rupa na rupu’ pa će biti plača – kaže Tabak.
Slovenski radio otvorio raspravu: “Zašto nema jelovnika na slovenskom?”
Pitanje jezika na hrvatskoj obali bilo je lani tema emisije “Aktualna tema” novinarke Andreje Čokl u Prvom programu Radija Slovenija.
U emisiji se raspravljalo o tome smeta li slovenskim turistima što na hrvatskoj obali uglavnom ne mogu pronaći jelovnike, letke ili druge turističke sadržaje na slovenskom jeziku, iako su među najbrojnijim gostima na Jadranu.
Slušatelji i turisti u anketama uglavnom su se složili kako komunikacija s domaćinima uglavnom nije problematična jer starije generacije još uvijek dobro razumiju hrvatski jezik, dok mlađi spontano prelaze na engleski. Ipak, dio ispitanika smatra kako bi barem simbolična prisutnost slovenskog jezika bila znak poštovanja prema gostima koji godinama pune apartmane, kampove i restorane na obali.
Posebno je odjeknula izjava jednog slušatelja iz Ljubljane koji je u programu uživo rekao:
– Ako već imaju jelovnike na poljskom ili mađarskom jeziku, zašto ih ne bi imali i na slovenskom? Mi smo tradicionalni gosti, dolazili smo i za vrijeme rata, ostavljamo puno novca i nekako se očekuje barem malo pažnje prema nama – poručio je.
Drugi slušatelj iz Šempasa smatra kako nitko ne očekuje savršen slovenski, ali da bi “dobar dan” ili nekoliko osnovnih riječi na slovenskom jeziku ostavili snažan dojam na goste.
Zanimljivo, dio Slovenaca u emisiji je zauzeo potpuno suprotan stav. Jedan slušatelj rekao je kako mu je upravo improvizacija tijekom putovanja dio čari odmora.
– Ako si gladan, uvijek ćeš se nekako snaći. Malo hrvatski, malo engleski, malo rukama – i na kraju svi razumiju što želiš pojesti – našalio se.
S druge strane, hrvatski ugostitelji koji su sudjelovali u prilogu uglavnom su isticali kako posebnih problema u komunikaciji nema jer su jezici dovoljno slični, a većina slovenskih gostiju bez problema razumije hrvatski. Ipak, pojedini konobari priznali su da bi, s obzirom na broj slovenskih turista, možda vrijedilo razmisliti o jelovnicima i promotivnim materijalima na slovenskom jeziku.
Slovenci prestigli Nijemce
Statistika za prva četiri mjeseca 2026. godine pokazuje zanimljiv trend. Slovenci su ostvarili više od 308 tisuća dolazaka i čak 862 tisuće noćenja, uz rast od čak 22 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Istovremeno, njemačko tržište bilježi blagi pad, dok su Austrijanci ostali stabilni.
Najveći turistički promet tijekom travnja ostvaren je u Istri, na Kvarneru i u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Kada je riječ o destinacijama, Split se našao među četiri najposjećenija grada u Hrvatskoj s više od 173 tisuće noćenja u travnju.
Jezik ili dobra usluga?
Dok jedni smatraju kako bi hrvatski turizam trebao pokazati više pažnje prema slovenskim gostima kroz jelovnike, promotivne materijale ili barem osnovne fraze na slovenskom jeziku, drugi drže kako su cijene, kvaliteta hrane i gostoljubivost ipak puno važniji od same jezične prilagodbe.
Jedno je ipak sigurno – Slovenci, uz domaće goste, ostaju jedna od najvažnijih karika hrvatskog turizma, a posebno dalmatinske obale.
