Bijenalne nagrade Hrvatskog narodnog kazališta Split dodijeljene su na svečanosti koja je održana u Atriju Kazališta u četvrtak 3. svibnja s početkom u 11 sati. Nagrade koje se tradicionalno dodijeljuju u povodu Dana HNK Split za najbolja umjetnička ostvarenja u predstavama HNK Split u prethodne dvije kazališne sezone ove su godine pripale maestru Hariju Zlodri, opernom prvaku Ljubomiru Puškariću, dramskom umjetniku Nenadu Srdeliću, cjelokupnom ansamblu Baleta HNK Split, te baletnoj operi Atlantida: Legenda o Dan' zoru.
Dan HNK Split je 6. svibnja, a ustanovljen je 2003. godine u spomen na obljetnicu svečanog otvorenja splitskog Obćinskog kazališta u novom kazališnom zdanju na Dobrom koje se zbilo na taj dan 1893. U tom kazališnom zdanju, na današnjem Trgu Gaje Bulata, u to vrijeme najvećoj kazališnoj zgradi na Balkanu danas djeluje splitska nacionalna kazališna kuća.
Nagrade koje se povodom Dana HNK Split dodijeljuju nose imena velikana splitske kazališne scene. Ovogodišnji laureati su:
Maestro Hari Zlodre dobio je nagradu Ivo Tijardović za umjetnička ostvarenja i dugogodišnji umjetnički rad i svekoliki doprinos HNK Split.
Obrazloženje:
Dirigent Hari Zlodre rođen je u Splitu gdje je završio gimnaziju "Vladimir Nazor" i srednju glazbenu školu "Josip Hatze", odjel za klavir i teoriju. Diplomirao je dirigiranje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Igora Gjadrova (1993.).
Dirigentski debut imao je u Splitu dirigirajući Verdijevu operu La Traviata (1992.), nakon čega se zapošljava u HNK Split kao zborovođa i dirigent. Premijerno je postavio balete Teuta B. Papandopula i Đavo u selu F. Lhotke, te operu Rigoletto G. Verdija. U narednim sezonama dirigirao je nizom opernih naslova G. Verdija: Il Trovatore, Aida, Attila, Luisa Miller; G. Puccinija: La Bohème, Turandot, Gianni Schicchi; Rossinija: Il Turco in Italia; Smetane: Prodana nevjesta; Donizettija: Lucia di Lammermoor; Saint-Saënsa: Samson i Dalila; J. Gotovca: Ero s onoga svijeta, I. pl. Zajca: Nikola Šubić Zrinjski; M. Krstičevića: Krvava svadba; F. Paraća: Judita; te operete J. Offenbacha: Orfej u podzemlju i I. Tijardovića: Mala Floramye i Spli'ski akvarel.
Osobito je bogata riznica baleta koje je Zlodre dirigirao u Splitu: Adam: Giselle, Čajkovski: Labuđe jezero, Trnoružica, Orašar, Hačaturjan: Chipollino, Stravinski: Pulcinella, Minkus: Bajadera, Theodorakis: Grk Zorba, Hérold: Vragolasta djevojka, Loevenskiold: La Sylphide.
Bio je ravnatelj Opere HNK Split, a danas je zaposlen kao sveučilišni profesor na Umjetničkoj akademiji u Splitu te stalni honorarni dirigent HNK Split. Dobitnik je više nagrada i priznanja.
Upravo je impresivan njegov angažman u HNK Split u posljednje dvije sezone u kojima je vrlo uspješno dirigirao premijerama baleta Đavo u selu, Vragolasta djevojka, La Sylphide i Orašar, operama Samson i Dalila, Ero s onoga svijeta, Tijardovićevim operetama Mala Floramye i Spli'ski Akvarel, Simfonijskim i Novogodišnjim koncertima i na taj način dao ogroman doprinos razvoju i kvaliteti ansambala opere HNK Split.
Operni prvak Ljubomir Puškarić dobitnik je nagrade Ante Marušić za najbolje umjetničko ostvarenje u Operi HNK Split u sezonama 2016./17. i 2017./18.
Obrazloženje:
Ljubomir Puškarić rođen je u Zagrebu, gdje je započeo osnovno glazbeno i pjevačko obrazovanje. Nakon pohađanja Glazbene škole Pavla Markovca studirao je solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Vlatke Oršanić. Na Sveučilištu Indiana u Bloomingtonu završio je Performer diploma program u klasi profesora Roberta Harrisona u svibnju 2010. godine. Od 2015. godine stalni je solist Opere HNK Zagreb i dobitnik mnogobrojnih nagrada od kojih su najznačajnije ”Vladimir Ruždjak” zagrebačkog HNK, ”Milka Trnina” Hrvatskog društva glazbenih umjetnika te Nagrada hrvatskog glumišta.
U HNK Split u posljednje dvije godine maestralno je donio uloge mlinara Sime u Gotovčevoj operi Ero s onoga svijeta, konzula Sharplessa u Puccinijevoj Madam Butterfly te ulogu Figara u Rossinijevoj operi Seviljski brijač.
Svojim voluminoznim i tehnički briljantnim baritonom Ljubomir Puškarić je, pogotovo u ulozi Figara, fascinirao publiku i kritiku ne samo savršenom Rossinijevskom frazom i izuzetnom muzikalnošću već i proživljenim i uvjerljivim scenskim nastupom koji u svakom trenutku nosi i suvereno vlada predstavom.
Dramski umjetnik Nenad Srdelić dobitnik je nagrade Marko Fotez za najbolje umjetničko ostvarenje u Drami HNK Split, u sezonama 2016./17. i 2017./18.
Obrazloženje:
Iako svaki dramski umjetnik voli misliti kako je nezamjenjiv i poseban već po samoj prirodi svog poziva, ipak nisu baš svi u mogućnosti svojim djelovanjem to i posvjedočiti.
Nenad Srdelić, prvak Drame HNK Split i ovogodišnji dobitnik nagrade “Marko Fotez”, uistinu je nezamjenjiva i posebna kazališna osobnost. I ne samo kroz te dvije posljednje kazališne sezone, već više od trideset godina, koliko djeluje u ansamblu splitske Drame. Srdelić je glumac od najvećeg povjerenja brojnih uprava kazališta, od povjerenja svojih kolega glumaca, te glumac od povjerenja brojnih režisera s kojima je radio i koji su ga rado imali u svojim podjelama. O tome svjedoči i više od sto premijernih naslova u kojima je igrao. Tako je i u posljednje dvije sezone u kojima Srdelić ide iz premijere u premijeru, te igra u mnoštvu repriznih naslova.
Kašeta brokava, Melodrama, Čudo u Poskokovoj Dragi, Preobrazba (koju će za koji dan odigrati po stoti put), Mletački trgovac, Nosorog, Aziz ili svadba koja je spasila zapad, Ol smo zajedan dan, Višnjik, a uskoro, na kraju ove sezone i Ukroćena goropadnica. Sve su ovo naslovi koji govore da je Nedan Srdelić glumac bez kojeg se ne može zamisliti dramski repertoar splitkog kazališta. No osim ogromnog povjerenja kolega i struke, Srdelić je glumac prepoznatljivog, osebujnog i atipičnog scenskog izraza, koji se tom svojom specifičnom glumačkom osobnošću duboko zavukao u srca zahtjevne splitske publike.
Cjelokupni ansambl Baleta HNK Split dobitnik je nagrade Ana Roje za umjetnička ostvarenja u Baletu u repertoaru od 2016. do 2018. godine.
Obrazloženje:
Balet splitskog Hrvatskog narodnog kazališta u protekle je dvije sezone potvrdio svoju dokazano visoku profesionalnu razinu, podjednako njegujući i klasični i moderni baletni repertoar. Premijerno su izvedene predstave: Na putu, La Sylphide, East/West, Vragolasta djevojka, Derviš i smrt, i, kao žanrovski kuriozitet, baletna opera Atlantida: Legenda o Dan'zoru. Reprizno je s velikim uspjehom prikazivan uvijek rado viđeni Orašar, a moderni balet 5 do 12 čeka svoju četrdesetu izvedbu na 64. Splitskom ljetu. Predstave splitskog baleta gostovale su i izvan granica Hrvatske: u Sloveniji, Slovačkoj, Makedoniji, Bosni i Hercegovini i izazvale oduševljenje publike, a solisti su bili rado viđeni gosti na gala baletnim izvedbama u Njemačkoj, Austriji i Slovačkoj. No, bez obzira na brojke i već spomenutu visoku profesionalnost, miljenik splitske publike – splitski balet doseže one zapretane dimenzije apstrakcije koje dotiču srca i duše, a ta je sposobnost privilegija samo onih najboljih u plesnoj umjetnosti.
Baletna opera Atlantida: Legenda o Dan'zoru nagrađena je nagradom Rudolf Bunk za najbolje umjetničko ostvarenja u cjelokupnom vizualnom identitetu u sezoni 2016/2017 i 2017/2018.
Obrazloženje:
Baletna opera Atlantida: Legenda o Dan'zoru Mirka Krstičevića, praizvedena 3. ožujka ove godine, hrabar je repertoarni potez kojim je splitska opera učinila iskorak prema suvremenom glazbenom izričaju, istovremeno se upustivši u traganje za novim sredstvima scenskoga uobličenja glazbeno-scenskih struktura. Oslanjajući se na estetiku postmodernizma, minimalistička scenografija koja koristi vodu i zrcalo kao metafore, preko začudnih video apstrakcija Lucije Bosančić i bogatog svjetla Srđana Barbarića, do nadasve impresivnih kostima i grand-guignola Mladena Radovnikovića koji su pomakli granice operne kostimografije, likovni elementi u cjelini ostvaruju sliku svijeta koji se protiv najave svoje moguće propasti upućuje na put duhovnosti, kao jedinog čovjekovog spasa i utočišta. Snažne i visoko estetizirane slike arhetipova, viđene u Atlantidi..., dugo će ostati u sjećanju splitske publike, ali i opernog ansambla kao putokaz za budućnost.
https://www.facebook.com/dalmacijadanas/videos/445708715850403/
Odluke o nagradama ove godine donijelo je sedmeročlano stručno povjerenstvo koje je ove godine radilo u sastavu: Ivan Urlić, Sandra Budimir Grčić, Sanja Župa, Ljiljana Mlačić Brakus, Trpimir Jurkić, Ivo Lipanović i Igor Kirov.
