Na Marjanu i dalje traje prava utrka s vremenom.
Topliji dani kakve smo imali posljednjih desetak dana probudili su mediteranskog potkornjaka, što znači da su se ličinke ovog nametnika počele širite i na zdrave borove, koji do sada nisu bili doznačeni.
Također je postalo jasno da je tempo sanacije nešto sporiji od očekivanog jer je posječen manji broj stabala od onog za koji se očekivalo da će do ovog datuma biti napravljen.
Posljednja tri dana svjedoci smo da se na Marjanu javljaju brojni problemi te je građanska inicijativa Naš Marjan pozvala na smjenu aktualnog ravnatelja, a ravnatelj Grubšić im nije ostao dužan, optuživši ih za usporavanje procesa sanacije, kao i za osobne interese.
O sve smo porazgovarali s prof.dr. Mirkom Ruščićem, predsjednik Upravnog vijeća Javne ustanove za upravljanje park šumom Marjan, koji je čelni čovjek Povjerenstva za Marjan.
Na Bene je jutros stigao stroj za usitnjavanje. Možemo li očekivati intenziviranje radova?
- S obzirom na veliku masu materijala, stroj će usitnjavati i odvozit će se usitnjeni materijal u zatvoreni kamionima, ponajprije radi preventive, da ne bi potkornjak izašao.
Mlije se sve zajedno, znači i kora i deblo. Firma koja je dobila pravo na otkup će odvoziti usitnjenu masu, a ne debla.
Je li istina da je tek ispilano 3 do 4 tisuće stabala, od ukupno 20? To bi značilo da je tempo jako spor.
- Po meni tempo nije spor. Više od 5 tisuća stabala je posječeno, ali s obzirom na zaštitu Marjana mora se voditi računa o mnogo toga. Po meni je dinamika dosta brza i puno toga je već napravljeno.
Do prvotnog roka, 1. travnja, radovi neće biti gotovi?
- Tako je. Taj okvirni rok smo stavili zbog izlaženja potkornjaka. Dosta se radi brzo, ali zaštita Marjana i staništa je na prvom mjestu.
Nismo napravili dobar posao ako ne vodimo računa o zaštiti prirode i staništa.
Može li potkornjak koji se probudio zaraziti neko stablo koje nije doznačeno?
- Može. Velika je vjerojatnost da se probudio jer su visoke temperature uzastopno nekoliko dana. Jedinke koje će izaći iz zaraženog stabla mogu prijeći i na druga.
Procjena od 20 tisuća stabala u konačnici može biti već sada veća?
- Tako je. Mislim da će biti tako s obzirom na ovu situaciju. Naravno, može se dogoditi da priroda odredi da bude drugačije, da ne bude progresivno. Nekad se dogodi da kukac nije tako progresivan kako mislimo da će biti. Zato postoje feromonske klopke koje su postavljene po Marjanu, koje su pokazatelj stanja je li se populacija potkornjaka povećala ili smanjila ili nema promjene.
Jeste li postavili sve planirane feromonske klopke i ima li najnovijih rezultata?
- Postavljeno je 45 klopki po Marjanu, a prošli tjedan je Povjerenstvo za Marjan u dogovoru s doktorom Pernekom, da povećamo broj klopki te je postavljeno dodatnih 20 klopki.
Angažirali smo studente biologije za taj monitoring zajedno sa stručnjacima s Hrvatskog šumarskog instituta iz Jastrebarskog.
Oni su u petak obilazili klopke i brojali su jedinke. Opet će u petak obići sve te klopke i moći ćemo vidjeti je li se populacija povećala ili smanjila.
Kod Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša smo čistili granjevinu i deblovinu. Bilo je preko 200 volontera. Došli smo do jedne klopke i mogli smo vidjeti da potkornjaka ima. Nema previše, ali da ima, ima.
Je li utječe na Vas ovo spominjanje DORH-a i djeluje li to na efikasnost rada?
- Možda malo remeti posao. Bile su razne inspekcije i sigurno da utječe na izvođače. U biti, rekli smo da je cilj što prije sanirati šumu i isjeći doznačena stabla, da spriječimo širenje zaraze ana ostala stabla. Taj cilj je iznad sve toga.
Što se tile prijava i inspekcija, mogu reći da svatko radi svoj posao. Izvješće zaštite prirode koje sam vidio, nije istinito, da je odokativno napisano. Na sve primjedbe imam utemeljene odgovore, a osobe koje su to radile mislim da su nestručne i nerelevantne u tom pogledu.
Teba dalje odrađivati taj posao, viši cilj je ovo odraditi u što kraćem vremenu.
Na kraju ćemo biti zadovoljni jer smo sva doznačena stabla posjekli, usitnili, odvezli iz šume i da su stigla na odredište.
