Koncept "nove javne kulture" kao i termin sudioničkog upravljanja već dulje je aktualan u raspravama o kulturi i društvu posebno jer trenutni javni i tržišno usmjereni modeli nisu razvojni i ne uspijevaju odgovoriti na potrebe lokalne zajednice, kulturnih radnika i radnica, publike, umjetnika, građana i građanki.
Nove društveno-ekonomske prilike i sve veći pritisak tržišta na javne resurse s jedne strane te sve jasnija potreba i zahtjevi građana i građanki za očuvanjem javnih resursa i demokratizacijom sustava ukazuju na potrebu za transformacijom postojećeg centraliziranog modela upravljanja javnim (i kulturnim) resursima. Potrebni su novi, inovativni i demokratičniji modeli i prakse u području upravljanja, programiranja, financiranja i odlučivanja.
Postojeći modeli upravljanja i odlučivanja o javnim dobrima ne osiguravaju ravnopravno uključivanje građana u procese odlučivanja jer većina građana nije u mogućnosti birati ili biti birani u upravljačke strukture, građani/ke su isključeni iz svih procesa, a resursima se upravlja tržišnom logikom eksploatacije s ciljem što većeg isključivanja javnosti.
Zahtjevi građana i građanki za promjenom modela upravljanja nisu novost, oni su aktualni u različitim dijelovima svijeta, u različitim društvenim područjima – od kulture, sporta, poduzetništva, javnog prostora i školstva. Međutim, svugdje se nailazi na gotovo slične probleme – nisku razinu zainteresiranosti opće populacije građana i građanki te na otpor političkih elita.
Što konkretno znači uključivanje građana u upravljanje javnim dobrima? Zašto bi se građani i građanke uopće uključili u društvene procese - u procese predlaganja i donošenja odluka? Što je sudioničko upravljanje i gdje je primjenjivo? Tko su građani i građanke od kojih se očekuje da se aktivno uključe u društvene procese? Koliko je civilno-javno partnerstvo održiv model (su)upravljanja i kako će odgovoriti na potrebe lokalne zajednice? Kakve će promjene donijeti sudioničko upravljanje u društvu i kulturi? - samo su neka od pitanja o kojima će govoriti predstavnici/e Udruge Naš Hajduk, Saveza udruga Rojc Pula (društveni centar Rojc) i Platforme Doma mladih na diskusiji koja će se održati 22. veljače s početkom u 18 sati u Galeriji u klubu Kocka (Dom mladih Split).
Predviđeno vrijeme trajanja je 2 sata.
U 20 sati nakon diskusije, u Galeriji slijedi otvaranje izložbe "Društveni centar Rojc: Razlika i moral" u organizaciji udruge Mavena.
