Ako bi je uspoređivali s većinom zemalja kojima proizvodima konkurira na vlastitom tržištu, Hrvatska svojom proizvodnom snagom i ne bi nešto dobro kotirala. Baš zato je bitno osvijestiti potrošače kupnjom kojeg proizvoda podržavaju hrvatsku proizvodnju, a to već oko 20 godina čini Hrvatska gospodarska komora oznakom Hrvatska kvaliteta.

Ova oznaka osim što garantira da je ono što kupujete proizvodeno na području Hrvatske, dodjeljuje se samo onim tvrtkama koje posluju društveno odgovorno, poštuju zakone RH i vode računa da je kvaliteta kontinuirana.

Jedna od njih je omiški Galeb, jedan od najvećih proizvodača trikotaže na hrvatskom tržištu već preko 68 godina. Protekli tjedan smo uz pratnju direktora Stjepana Peze posjetili pogone Galeba u samom centru Omiša i porazgovarali o budućnosti  dalmatinskog tekstilnog diva.

Galeb već 12 godina nosi znak Hrvatska kvaliteta. Koliko to utječe na interes kupaca i poziciju Galeba na hrvatskom tržištu?

– Prema istraživanjima HGK, 80 posto kupaca se izrazilo da će radije kupiti proizvod s oznakom Hrvatska kvaliteta nego uvozni, pa makar on bio i skuplji. Moramo vjerovati da se to odnosi i na naše proizvode. Želio bih napomenuti i kako sve tvrtke na hrvatskom tržištu plaćaju porez na dodanu vrijednost i porez na dobit bez obzira na podrijetlo robe, ali hrvatski proizvodači uz to plaćaju i troškove prostora, potrošnje energije, doprinose radnicima, trošarine, troškove za zaštitu okoliša, zbrinjavanje otpada i otpadnih voda i tako dalje. Sve to ulazi u cijenu proizvoda prije nego on dođe u fazu da ga se marketinški obrađuje. Ako su kupci svjesni da kupuju hrvatski proizvod, znaju zašto plaćaju više, odnosno znaju da je to zbog svih troškova koje uvoznici, pogotovo oni koji uvoze iz zemalja s jeftinom radnom snagom i drugim troškovima, ne plaćaju. A upravo to im govori oznaka Hrvatska kvaliteta.

Kakvu još korist imaju tvrtke, a poglavito Galeb, od članstva u Hrvatskoj gospodarskoj komori?

– Sve tvrtke u Hrvatskoj su članovi komore, ona se financira iz članarina i putem projektnih bespovratnih sredstava. Osim oznake Hrvatska kvaliteta, pomažu internacionalizaciju poslovanja kroz organiziranje izlaganja na sajmovima te sufinanciranje troškova sajmova za tvrtke. Na jednom takvom sajmu Galeb je predstavio svoje specijalizirane proizvode sigurnosnim službama poput vojske, policije i slično.

Jeste li na taj način došli i do narudžbe za NATO u vrijednosti pet milijuna eura 2017. godine?

– HGK nam je sigurno pomogao u prezentaciji na stranom tržištu, ali do toga smo došli jer smo u pravo vrijeme uložili u razvoj novih proizvoda. U vrijeme svjetske financijske krize, 2009. godine, dosta je tvrtki ‘nastradalo’ pod valom smanjenja potražnje, ali mi smo odlučili riskirati i uložiti u nove proizvode za nova tržišta. Uložili smo u razvoj funkcionalnih pletiva, odnosno pletiva za aktivnosti pri kojima dolazi do pojačanog znojenja, velikih promjena u temperaturama, a ujedno su antibakterijska, antialergijska i slično. S tim smo krenuli na specijalizirane sajmove te prezentirali svoje mogućnosti na domaćem i stranom tržištu i uspjeli se probiti. Danas nam proizvodnja funkcionalnih pletiva iznosi oko 50 posto ukupne proizvodnje.

Koliko zaposlenih imate? Imate li i vi problema sa nedostatkom radne snage?

– Imamo 380 zaposlenika, a sad imamo slučaj da će brojni radnici otići u mirovinu, a nemamo ih kako zamijeniti. Mladi su nezainteresirani za ovakve poslove, zadnje šivačice koje smo zaposlili su radnice UZOR-a. Nismo mi jedina industrija koja je u takvom problemu, problem je to više manje svih industrija koje traže mlade da nešto rade svojim rukama.

Očita je i nesposobnost obrazovnog sustava da proizvede kadrove koji su nam potrebni, a mislim pritom i na srednje, više i visoke škole. Jako su općeniti u edukacijama, pa su znanja i vještine koja su nama potrebni, kod onih koji su tek završili školovanje, jako oskudni. Mi kontinuirano educiramo svoje zaposlenike jer svaka nova tehnologija ili materijal zahtjeva neko novo znanje, a te edukacije koštaju jer gubimo produktivnost i vrijeme osobe koja mentorira zaposlenike. Kako se radi o problemu na razini Europske unije, Europska komisija je najavila da će se za razdoblje od 2021 do 2027. godine u EU fondovima osigurati veća sredstva za cjeloživotno obrazovanje, kao i da će se od država tražiti da isto osiguraju u svojim proračunima, kako bi europske države mogle konkurirati većim tržištima poput kineskog.

Nedavno ste kao predsjednik nacionalnog Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK na sjednici Strukovne grupacija tekstilne i kožarsko-prerađivačke industrije predstavili mjere aktivne politike zapošljavanja HZZ-a.

– Udruženje zadnjih godinu dana radi na potporama za industrije koje su ugrožene, mislim tu prvenstveno na tekstil, kožu, odjeću, obuću i drvo. Za tih pet industrija na našu inciijativu napravljen je program potpora kroz Hrvatski zavod za zapošljavanje koji traje 24 mjeseca, a krenuo je 1. ožujka ove godine. Svi koji su vezani uz ove industrije mogu dobiti potporu do pola minimalne plaće kako bi zadržali radnike. Za ovu mjeru je u proračunu za ovu godinu predodređeno 180 milijuna kuna, a nadamo se da će za iduću biti i veći iznos. Tvrtke koje se prijavljuju novac mogu iskoristiti i u kupnju novih strojeva i slično, ali uvjet je da zadrže postojeći broj radnika. Ova mjera puno znači za male pogone do nekih 20 zaposlenih, ali ne i za veće, poput Galeba, pa radimo i na programu koji bi bio višegodišnji i s kojim ćemo gledati da sve tvrtke bez obzira na veličinu od njega imaju koristi.

Prije nekoliko godina u fokus javnosti došli ste zbog novog načina obračuna plaća. Mislite li da i to utječe na odaziv potencijalnih radnika?

– Tada je u medijima krivo interpretirano da je došlo do snižavanja plaća, a ja bih rekao da su plaće povećane. Stvar je u tome da od tada više nemamo isključivo fiksne plaće, već je veći udio plaća varijabilan, odnosno plaća se rezultat. To je uzrokovalo veću produktivnost radnika, povećala se razina svijesti i odgovornosti, što je na kraju rezultiralo i većim plaćama.

Što nudite budućim zaposlenicima kako bi ih privukli da se jave na natječaj?

– Uz plaću nudimo organizaciju i plaćanje prijevoza, božićnice, uskrsnice, regrese za godišnji, potpore kod dugotrajnih bolovanja, nagrade za određene uspjehe, pomoć u slučaju smrti članova obitelji i tako dalje.

Pogoni Galeba nalaze se na dvije jako atraktivne lokacije u centru Omiša. Namjeravate li tu i ostati ili imate neke druge planove?

– Tvornica uz plažu ne bi trebala ostati na ovom mjestu. Ona je sačinjena od nekolika starih zgrada te je postala neuvjetna za naše proizvodne procese, ali i za razvoj tvrtke općenito. Prema prostornom planu još od prije 27 godina ovdje je predviđen hotel, tako da čim nađemo lokaciju koja bi nam omogućila preseljenje pogona, na ovoj lokaciji ćemo krenuti u razvoj jednog turističkog projekta.



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime