Dioklecijanov akvedukt vrijedan je arheološki lokalitet. Riječ je o rimskom akveduktu koji je građen u vrijeme kada i Dioklecijanova palača, krajem 3. i početkom 4. stoljeća. Njegova je osnovna namjena bila dovod pitke vode s izvora rijeke Jadro do palače, ali i vjerojatno do okolnih naselja. Akvedukt je dug oko devet kilometara.
Prestao je funkcionirati već sredinom 6. stoljeća, nakon oštećenja tijekom provala Gota, te je potom bio izvan funkcije više od 13 stoljeća. U razdoblju Austro-Ugarske dijelom je obnovljen, a postoje i dokazi o ranijim zahvatima na njegovoj obnovi.
Od 1932. godine, kada je proradila crpna stanica Kopilica, akvedukt postupno gubi svoju funkciju jer se voda počinje dovoditi novim cjevovodima prema Splitu. Stari akvedukt tada ostaje samo kao povremeni kanal za višak vode. Nakon epidemije tifusa 1948. godine zabranjena je upotreba njegove vode za piće, a od 1979. godine akvedukt je potpuno prekinut nizvodno od križanja današnjih ulica Domovinskog rata i Puta Stinica.
Dio akvedukta nalazi se na Putu mostina kojim svakodnevno prolaze teški kamioni. Upravo na Puta Mostina se nekoliko puta održavao prosvjed stanovnika zbog prolaska velikih teretnih kamiona kroz naselje. Stanovnici upozoravaju kako cesta nije prilagođena takvom prometu, jer nema nogostupa ni adekvatne rasvjete. Područje teritorijalno pripada gradskom kotaru Mejaši, a dio građana tvrdi da njihovi apeli godinama ostaju bez odgovora.
"Svakodnevno barem jedan kamion zaglavi, dobro došli na Put mostina", kaže nam čitateljica koja svakodnevno svjedoči prolasku teških kamiona kojima na ovoj cesti - nije mjesto.
Ponovno se prosvjeduje na Mostinama: "Put Mostina izgleda kao cesta iz postapokaliptičnih filmova"
