Prehrana bogata šećerom može naštetiti pamćenju, a nova opsežna analiza istraživanja na glodavcima pokazuje da se ta šteta možda ne može u potpunosti popraviti, čak ni nakon prelaska na zdrave prehrambene navike. Iako smanjenje unosa šećera može poboljšati pamćenje, ono se ne vraća na razinu onih koji su se uvijek hranili zdravo, pokazala je studija objavljena u časopisu Nutritional Neuroscience, piše Science Alert.
Znanstvenici su analizirali rezultate iz 27 pretkliničkih studija na štakorima i miševima kako bi utvrdili koliko su trajni učinci na mozak, ponašanje i pamćenje. Fokusirali su se na to kako prelazak s prehrane bogate mastima i šećerom na zdraviju hranu utječe na kognitivne sposobnosti, prvenstveno pamćenje.
"Naši rezultati pokazuju da poboljšanje kvalitete prehrane zaista pomaže pamćenju", kaže glavna autorica Simone Rehn, biopsihologinja s Tehnološkog sveučilišta u Sydneyju (UTS). "No, ta poboljšanja nisu bila potpuna. Čak i nakon više tjedana na zdravoj prehrani, pamćenje se nije vratilo na razinu zabilježenu kod životinja koje nikada nisu konzumirale nezdravu hranu."
Šećer kao ključni ograničavajući faktor
Analiza je pokazala da su glodavci, nakon što su prebačeni na zdraviju prehranu, postizali bolje rezultate na testovima pamćenja od onih koji su nastavili s nezdravom hranom. Međutim, drugi pokazatelji moždanih funkcija, poput opće aktivnosti ili ponašanja povezanog s anksioznošću, nisu pokazala dosljedna poboljšanja, što sugerira da su učinci specifični za pamćenje.
"Jasnije poboljšanje pamćenja uočili smo nakon što je prehrana bogata mastima zamijenjena zdravom", navodi Rehn. "No, prehrana s visokim udjelom dodanog šećera, uključujući onu bogatu i mastima i šećerom, pokazala je vrlo malo znakova oporavka. To upućuje na to da bi šećer mogao biti ključni čimbenik koji ograničava oporavak pamćenja."
Mozak na udaru nezdrave prehrane
Istraživanja na glodavcima ključni su za izoliranje učinka prehrane na pamćenje, objašnjava viši autor studije Mike Kendig, također biopsiholog s UTS-a. "Kod ljudi se promjene u prehrani obično događaju istovremeno s promjenama u vježbanju, raspoloženju i dnevnim rutinama, što otežava izdvajanje učinaka same prehrane na funkciju mozga", kaže Kendig.
Čini se da je u središtu svega hipokampus, područje mozga ključno za učenje i pamćenje, ali i za regulaciju apetita. Ranije studije na ljudima već su povezale prehranu bogatu mastima i šećerom sa smanjenim volumenom i slabijom funkcijom hipokampusa, što nova analiza podupire. "Naši nalazi impliciraju da promjena prehrane prvenstveno poboljšava prostorno pamćenje ovisno o hipokampusu, naglašavajući dokaze da je hipokampus posebno osjetljiv na promjene u prehrani", pišu istraživači.
Poruka nije očajavati zbog već konzumiranog šećera, već prepoznati važnost smanjenja unosa što je prije moguće. "Postoji rašireno uvjerenje da su posljedice nezdrave prehrane lako poništive. Ovi rezultati sugeriraju da je, barem kad je riječ o pamćenju, situacija možda složenija, osobito kod prehrane bogate dodanim šećerom", zaključuje Kendig. "Poboljšanje kvalitete prehrane i dalje se isplati. No, zaštita zdravlja mozga mogla bi ovisiti i o izbjegavanju dugotrajne izloženosti nezdravoj prehrani, umjesto da se pretpostavlja kako se njezini učinci uvijek mogu u potpunosti ukloniti."
