Ivan Đikić, direktor Instituta za biokemiju (IBC2) u Frankfurtu, gostovao je u HRT-ovoj emisiji Dobro jutro, Hrvatska te komentirao aktualno stanje koronavirusa u Hrvatskoj i svijetu.
Đikić je u Hrvatsku stigao iz Njemačke zbog skupa koji će se održati u Zagrebu, a tema je covid-19 bolest.
O maskama
"Treba pratiti logiku, mislim da je obrazovanje građana jako važno. Ono što smo naučili od Stožera, on ima dobre mjere, ali nekad ih krivo komuniciraju. Nekad pošalju krivu poruku, a ona s maskama je bila jedna od tih konfuzija. Ljudi s kroničnim bolestima oko nas bi se trebali zaštititi sami. Ja sam došao ovdje kod vas s maskom, stvarno je ugodno i nema problema. Dok smo ovdje na fizičkoj distanci ne trebamo masku. Unutarnji zatvoreni prostori su najopasniji. Vani je titar virusa (koncentracija virusa u kapljicama) nizak, ali unutar zatvorenog prostora, u bliskom kontaktu, titar virusa je visok. Ako smo blizu, kapljice nam prilaze u velikom broju, ako smo udaljeni, kapljice padaju dolje i tako smo zaštićeni.
Kolega iz SAD-a Anthony Fauci izjavio je da će se dogoditi posljedice svima koji budu ignorirali mjere. To smo vidjeli i u Hrvatskoj u protekla dva tjedna, ali uživo gledamo eksperiment u Floridi, Teksasu i Kaliforniji. Na Floridi su ukinuli mjere zbog politike, a sad zatvaraju sve - plaže, barove, noćne klubove... U Americi se zarazi 45.000 ljudi dnevno, to je kao cijeli jedan grad u Hrvatskoj."
Je li Hrvatska pogrešno reagirala pojavom drugog vala zaraze?
"Ne bih rekao da je reakcija bila pogrešna, nego da su se ljudi previše opustili. Nažalost su zbog izbora popuštene i određene mjere i medijska prezentacija ozbiljnosti situacije je pala. U toj cijeloj situaciji najbolje se pokazuje da je virus ostao isti. Svi smo se složili da je virus i dalje ozbiljan, opasan i nije oslabio. Situacija u Crnoj Gori i Srbiji pokazuje da dnevno umre nekoliko ljudi. Bolest covid-19 je i dalje opasna. Kada ste inficirani s velikim brojem virusa, simptomi se pojavljuju i brže i ozbiljniji su. Ako u sadašnjim situacijama, kada smo često na otvorenom, imate manji broj virusa, naše tijelo bolje odgovara. Sluznice su zaštićene i imunološki sustav. Jako je važno da danas imamo lijekove koji se u bolnicama mogu koristiti, a osiguravaju da pacijenti s upalom pluća ne dođu do respiratora. Kliničkim ispitivanjima je pokazano da više od 40% ljudi s tim lijekovima nije došlo do faze da im treba respirator. To su odobreni lijekovi - Remdesivir, Deksametazon i zadnji je jedan lijek koji se koristio za influenzu - FabiFlu. Sva tri lijeka su odobrena u Europi i SAD-u. Klinički su testirani na desecima tisuća pacijenata i utvrđeno je da pomažu."
U čemu je problem s cjepivom? Zašto ga je teško izbaciti na tržište?
"Iskreno, suprotno je. U ovom trenutku imate preko 125 vrsta cjepiva, ali ona nisu odobrena. O tome ću baš pričati u Zagrebu na skupu o covid-19 bolesti. Pričat ću o tome da je 21 od tih 125 u kliničkom ispitivanju, tri su u trećoj fazi što znači da se testira na preko 1000 ljudi, gleda se štetnost, efikasnost, odnosno riječ je o zadnjoj fazi prije odobravanja cjepiva.
To će se najvjerojatnije dogoditi krajem godine ili početkom sljedeće godine. Očekivanja su da će između ožujka i lipnja iduće godine jedno od tih 120 cjepiva biti povoljno, djelotvorno i neštetno. I kada to budemo imali moći ćemo napraviti branu između nas i virusa, zaštititi se, stvoriti dovoljan imunitet i na taj način početi živjeti kako živimo i s gripom."
Testira li Hrvatska premalo?
"Hrvatska mora, može i treba više testirati. Testovi nisu skupi. Nažalost, jučer sam čuo da su puno skuplji nego vani i to bi se trebalo regulirati. To je potrebno da se znamo pripremiti za iduća dva tjedna. Najveća je opasnost ono što imate danas i što ne vidite, a posljedice vidite tek za dva tjedna. Prave simptome i zdravstvene posljedice vidimo tek za dva tjedna od trenutka zaraze."
Kakvo je stanje s koronavirusom u Njemačkoj?
"Ja sam baš stigao iz Njemačke, iz Frankfurta. Kako je u zračnoj luci? Nema nikakvih problema, Nijemci su osigurali besplatno testiranje svakome tko dođe. Ostavite osobne podatke i oni vam jave rezultate testiranja. Na ulasku u Hrvatsku nije bilo toga iako moram reći da sam imao ugodno iskustvo pri ulasku u državu. Osobno bih preporučio da ipak trebamo znati tko nam ulazi u zemlju. Ne mislim pritom na pojedince, nego koliko nam virusa ulazi iz inozemstva. I to nije zbog neke nevjerojatne zaštite od virusa, nego je riječ o sakupljanju podataka zahvaljujući kojima ćemo znati više i moći ćemo se bolje pripremiti.
To je nešto što se Hrvatskoj događa protekla dva tjedna, ulovljeni smo s iznenađenjem. Otvorili smo granice, virusi su ulazili preko ljudi, imali smo pojavu lokalnih žarišta... Nažalost ta žarišta su bila velika, ali sada trebamo iskontrolirati situaciju."
