Jučer je u Zagrebu održan prvi dan multidisciplinarnog summita pod nazivom "Back together".
"Oduševljen sam činjenicom da je prvi dan Back Together Summita pogledalo preko 3000 ljudi te sam zahvalan za veliki interes javnosti za ovaj dvodnevni multidisciplinarni događaj. Povratne informacije gledatelja prvog dana summita su izuzetno pozitivne i to nam je potvrda da u Hrvatskoj postoji interes za ovakvim sadržajem kojim želimo stvoriti okruženje za zdravu i otvorenu komunikaciju te približiti znanost i medicinu ljudima, a liječnike i znanstvenike prikazati pristupačnima. Okupili smo 40 meritornih panelista koji iz prve ruke predstavljaju kompleksne zdravstvene teme široj javnosti, a sve s ciljem unapređenja zdravlja i kvalitete života", navodi dr. Natko Beck, radiolog, influencer i organizator događaja, piše Index.
Jučer je održano sedam panel-rasprava kojima su moderirali Petar Štefanić, Ivan Šarić, Daniela Trbović, Natko Beck i Ana Čerenšek. Povećanje zdravstvene pismenosti jedna je od misija Back Together Summita te je upravo panelom Another brick in the wall - Zdravstvena pismenost summit i otvoren, a na njemu se govorilo o dostupnosti i korištenju zdravstvenih informacija kao važnom čimbeniku za poboljšanje zdravstvenog ponašanja ljudi, kao i o ulozi medijske pismenosti koja igra važnu ulogu u traženju i odabiru valjanih izvora informacija o zdravlju.
Berecki: Medicinu treba demistificirati
Uslijedio je panel Hey Ho, Let’s Go - Znanost i medicina na društvenim mrežama, u kojem je Igor Berecki, dr. med., spec. pedijatar istaknuo kako je nužno znanost i medicinu komunicirati na pristupačan i razumljiv način te ih demistificirati, a društvene mreže radi svog dosega idealan su kanal za to, gdje je nužno ostati autentičan i iskren.
Nakon toga, na panelu Thinking out loud - Kako poboljšati zdravstveni sustav? obrađivala se goruća tema hrvatskog zdravstvenog sustava. „Postavljanje temeljite dijagnoze stanja zdravstvenog sustava, bolje upravljanje troškovima i postavljanje efikasnije organizacije sustava nameće se kao imperativ u rješenju problema u hrvatskom zdravstvu“, istaknuo je Stjepan Orešković, a na njega se nadovezao i Ognjen Bagatin, suvlasnik medijske platforme Poduzetnik i privatne Poliklinike Bagatin te istaknuo: „U središte poslovanja treba postaviti pacijenta i njegove interese, na temelju kojih se privatni zdravstveni sustav i vodi. Uz to, najvažnija je visoko postavljena upravljačka odgovornost“.
Dr. sc. Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore istaknuo je kvalitetu našeg zdravstvenog sustava jer je zdravstvena usluga i dalje dostupna, ima mjerljive ishode, a naši građani u nju imaju povjerenja, no ostaje problem ne efikasnosti za koju je nužan politički konsenzus kako bi se promjene pokrenule, piše Index.
U panel-raspravi Čuvajte nas, pazite nas - Zdravlje djece, fokus je bio na brizi o zdravlju najmlađih. „Ulaganje u zdravlje puno je lakše nego izvlačenje iz bolesti. Većina nas zdravlje dobiva rođenjem na dar i shvaća ga olako sve dok ga ne izgubimo. Upravo je pretilost zajednički nazivnik svih nezaraznih bolesti danas. Društvo nam je postalo sjedilačko, djeca se manje kreću. Čak 50% škola u Hrvatskoj nema dvoranu za vježbanje, a 30% škola nema organiziranu kuhinju. Takav okoliš u kojem naša djeca odrastaju plodno je tlo za razvijanje bolesti, posebice onih povezanih s debljinom. Bez obzira na sve navedeno, odgovornost je na svima nama, a ne samo na sustavu. Svaki pojedinac treba neovisno o sustavu dati sve od sebe kako bi unaprijedio zdravlje svojeg djeteta“ naglasila je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med., spec. epidemiologije, zaslužna za projekt Živjeti zdravo.
Đikić: Kontradiktorne informacije dolaze s vrha
Na petom panelu, Wind of Change - COVID agenda - Što smo naučili?, prof. dr. sc. Ivica Lukšić, dr. med., spec. maksilofacijalne kirurgije, prof. dr. sc. Ivan Đikić dr. med., molekularni biolog, prim. dr. sc., Bernard Kaić dr. med., specijalist epidemiologije te Ivan Pakozdi, dipl. nov. i prodekan za razvoj na Visokoj školi za komunikacijski menadžment Edward Bernays, raspravili su o svim promjenama koje je pandemija virusa COVID-19 uzrokovala u medicinskom i društvenom aspektu.
„Danska ima 85% cijepljenih, što je dobar primjer. Volio bih da je i u Hrvatskoj sutra takva situacija, no to je nerealno. U vremenima krize, u Hrvatskoj su nedostajale kvalitetne poruke. Trebali smo imati ciljane kampanje i različite poruke kako bi ljudi shvatili važnost cijepljenja. Edukativni programi usmjereni ka ciljnim skupinama od ključne su važnosti kako bi javnost razumjela svrhu neophodnog cijepljenja, a tu smo zakazali. Već duže vrijeme javnošću vladaju kontradiktorne informacije koje dolaze s vrha i to od vrhunskih znanstvenika koji govore da smo pobijedili virus, a još uvijek smo u opasnoj situaciji. Građani su zbog toga zbunjeni i gube svoj orijentir, dok znanstvenici i medicinari gube svoj kredibilitet, a jednom kada se on izgubi, teško je ponovno steći povjerenje. Sav konflikt koji smo napravili oko virusa COVID-19 produkt je lažnih informacija i medijskog zagađivanja, a ne znanosti. Gledajte točne podatke i slušajte one koji imaju kredibilitet, makar to nekad bilo teško”, istaknuo je Ivan Đikić.
Braš: Čovječanstvo je na prekretnici, mogu ga spasiti empatija i poniznost
U pretposljednjem panelu, Man in the Mirror - Mentalno zdravlje nacije, Hrvoje Handl dr. med., prof. Veljko Đorđević te prof. Marijana Braš govorili su o epidemiji mentalnih poremećaja. „Čovječanstvo se nalazi na velikoj prekretnici, a ono što ga može spasiti je empatija, poniznost, smanjena očekivanja i zahvalnost“, istaknula je Braš.
U konačnici, posljednji panel prvoga dana, How soon is now - Budućnost medicine, bio je posvećen temi kako tehnologija poput 5G mreže, ili robotike, može pomoći liječnicima te argumentirati njihove mogućnosti.
