Županijski tehnološki hub Digitalna Dalmacija u 2025. godini proveo je petnaestak programa - od škole programiranja za učenike do pomoći umirovljenicima u korištenju sustava e-Građani. Razgovarali smo s voditeljem Damirom Brčićem o tome što konkretno stoji iza tih brojki.
Kada danas pogledate 2025., što vam prvo padne na pamet?
„Stabilnost i kontinuitet. Održali smo pet javnih okupljanja naše tehnološke zajednice, vodili programe za pokretanje novih tvrtki, educirali više od 3.500 mladih u 9 godina rada i pomogli stotinama umirovljenika u godini iza nas da se snađu u digitalnom svijetu. Ono što me posebno veseli jest činjenica da se ljudi vraćaju, polaznici naših početničkih programa prijavljuju se na naprednije, a na okupljanjima vidimo poznata lica. To pokazuje da ono što radimo ima stvarnu vrijednost.“
Spomenuli ste umirovljenike. Program e-Umirovljenik ima impresivne brojke.
„I na njega sam iznimno ponosan. Tijekom 2025. godine kroz radionice u Splitu, Sinju, Imotskom i, ove godine prvi put, u Supetru na Braču prošlo je više od 500 polaznika. Više od 600 umirovljenika osposobili smo za korištenje sustava e-Građani. Riječ je o ljudima koji danas mogu samostalno provjeravati svoje podatke u HZZO-u, vaditi potvrde i komunicirati s institucijama bez čekanja u redovima. U nastavku programa poseban naglasak stavljamo na zaštitu od internetskih prijevara jer su to stvarni problemi s kojima se naši stariji sugrađani svakodnevno susreću.“
Radite i na projektima koji pomažu široj zajednici?
„Da, kroz naš program društveno korisne tehnologije. Primjer je aplikacija SafeinDalmatia - besplatna web-aplikacija koja stranim posjetiteljima pomaže da se u hitnim situacijama povežu s policijom, hitnom pomoći ili vatrogascima, čak i ako ne govore hrvatski jezik. Našim je programerima važno vidjeti da njihov rad može imati stvaran društveni učinak, a ne samo komercijalnu vrijednost.“
Digitalna Dalmacija poznata je i po programima za pokretanje novih tvrtki. Kakvi su rezultati?
„Tijekom 2025. godine kroz naše je programe nastalo 14 novih tvrtki. Radimo u dvije faze - prva je namijenjena onima koji tek imaju ideju, a druga onima koji već imaju proizvod i žele rasti. U početnoj fazi, koju nazivamo STARTit, 12 timova deset je tjedana radilo uz mentore i stručnjake, učilo kako prepoznati svoje tržište i predstaviti ideju potencijalnim ulagačima. Nagradni fond iznosio je 10.000 eura. U naprednijoj fazi, GROWit akceleratoru, osam startupova dobilo je podršku za izlazak na tržište uz fond od 160.000 eura. Organizirali smo i radionice u suradnji sa zagrebačkim stručnjacima iz tvrtke Smion, a naše GROWit timove početkom ove godine čeka međunarodna startup konferencija u Amsterdamu.“
Početkom 2026. planirate veliko okupljanje?
„Da, u veljači organiziramo GROWit Demo Day - događaj na kojem će naši startupovi predstaviti svoje proizvode potencijalnim ulagačima i široj javnosti. To je završnica procesa koji je trajao gotovo cijelu godinu.“
Škola programiranja za djecu i mlade u 9 godina rada bilježi više od 3.500 polaznika. Kako to izgleda u praksi?
„EDIT CodeSchool vodimo već gotovo deset godina i sadržaj svake godine prilagođavamo. U 2025. godini posebno smo se posvetili tome da djeca razumiju razliku između koda koji sami napišu i onoga koji generira umjetna inteligencija. Želimo da tehnologiju razumiju, a ne da je samo koriste. Program obuhvaća sve, od osnovnoškolaca koji tek uče logiku programiranja do srednjoškolaca koji rade na naprednijim projektima.“
A za one koji žele postati profesionalni programeri?
„Za njih imamo šestotjedni intenzivni program. Imali smo 130 prijava za 26 mjesta - konkurenciju veću nego na nekim fakultetima. To vrlo jasno pokazuje koliki je interes za ulazak u IT sektor. Uz to smo pokrenuli i trotjednu radionicu o praktičnoj primjeni umjetne inteligencije za 20 polaznika koji već rade u struci. To više nisu ljudi koji samo prate trendove, nego stručnjaci koji AI konkretno primjenjuju u svom poslu.“
Okupljate i lokalnu tehnološku zajednicu?
„Tijekom prošle godine održali smo 5 meetup okupljanja na različite teme, od umjetne inteligencije i 3D tehnologija do poduzetništva i financija. Posebno bih izdvojio prvo okupljanje dalmatinske zajednice programera videoigara. Po broju sudionika nije bilo najveće, ali je bilo važno jer ta zajednica do tada nije imala svoj prostor. Danas naša cjelokupna zajednica broji više od 1.000 aktivnih članova iz vrlo različitih područja.“
Formalizirali ste i suradnju sa Sveučilištem?
„Digitalna Dalmacija postala je nastavna baza Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu. To znači da studenti dio praktične nastave mogu odraditi kod nas, u stvarnom tehnološkom okruženju. Nedavni susret s novom dekanicom**, prof. dr. sc. Anom Maravić, potvrdio je zajednički cilj -povezivanje onoga što se uči na fakultetu s onim što industrija stvarno treba.“
Kad podvučete crtu ispod 2025., što vam je osobno najvažnije?
„To da smo ostali realni. Pet okupljanja zajednice, više od 1.000 članova, 14 novih tvrtki, više od 3.500 mladih u programima i 600 digitalno osposobljenih umirovljenika - to su konkretni, mjerljivi rezultati. Ako takav pristup zadržimo, 2026. godine neće trebati velike riječi. Rezultati će se ponovno pokazati sami.“
