Ima i nekih lijepih događanja u našem gradu, u našoj državi. Ima puno lipi stvari ali… Treba ih reći, podržati, objelodaniti i odmah na početku istaknuti kao primjer za primjer manifestaciju čiji je središnji cilj ukazati na aspekte i značajke međuodnosa čovjeka i životinja, ili, kako se voli precizirati, čovjeka i neljudskih životinja.
Za detaljnije objasniti o čemu se radi, obavio sam razgovor s Anitom Lunić, asistenticom na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Splitu te s Josipom Guć, asistentom u Centru za integrativnu bioetiku Filozofskog fakulteta u Splitu.
Dani kulturne animaliSTike ?
- Dobro ste precizirali; DKS primjer za primjer manifestaciju čiji je središnji cilj ukazati na aspekte i značajke međuodnosa čovjeka i životinja. Obzirom na kompleksnost toga odnosa, otvoreni smo ne samo za izlaganja znanstvenih istraživanja i njihovih rezultata, nego i priloge koji se bave umjetničkim, religijskim, kulturološkim promišljanjem i istraživanjem ovoga odnosa - kaže Anita.
Žele ovakva događanja koja se tiču splitske baštine.
- U skladu s time, manifestacija uz znanstvena i stručna predavanja, redovito uključuje i okrugle stolove, projekcije, javne razgovore i radionice. Otvoreni smo, naravno, i za eventualne dodatne forme i strategije istraživanja odnosa ljudi i životinja. Pritom je poseban, iako ne i isključivi naglasak na splitskoj baštini. Želimo afirmirati istraživanje ovoga odnosa u lokalnim narativima, lokalnoj kulturi, književnosti, poeziji i slično. Naravno, želimo otvoriti i prostor susreta svima koji se bave ljudsko-životinjskim odnosima, bilo aktivistički, politički ili na koji drugi način. Ta sklonost k afirmaciji lokalnih pristupa temi otkriva se već u samome naslovu, i to dvostruko: s jedne strane u onome istaknutom „ST“ u „animaliSTici“, a s druge strane u posvećenosti ovogodišnjeg skupa Tomi Bebiću - kažu.
Guć još dodaje:
-Tim velikim „ST“ u naslovu se, naime, referiramo na začetke kulturne animalistike kod nas, a radi se prije svega o knjizi splitskog polihistora Nikole Viskovića Životinja i čovjek (1996.). Volio bih da se naša manifestacija, koja ove godine broji treći nastavak, jednog dana može nazivati legitimnim nasljednikom Viskovićeva truda, da sintetizira značenja životinja u ljudskoj materijalnoj i duhovnoj kulturi, načine na koje im na tome „zahvaljujemo“, a najčešće je to maltretiranje, te moralno i pravno valoriziranje i normiranje našeg odnosa spram njih - veli Josip.
Nismo izgubili izvorno „ST“
Lokalno i internacionalno? Znači li to ipak neku zatvorenost?
- Ne, nipošto - uzvratila je Anita.
Taj lokalni fokus ne znači zatvorenost. Od samog smo početka nastojali i oko internacionalizacije. Ta je tendencija vidljiva opet iz samog programa u kojemu se nalazi veći broj izlaganja na engleskome jeziku, sa sudionicima iz Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Slovenije, Bjelorusije i Kine.
- Svakako težimo k tome da ova manifestacija bude i regionalni i internacionalni susret ljudi koji nisu samo posvećeni parcijalnim istraživanjima životinja (primjerice u agrikulturi), nego koji svoja znanja dovode na jedan interdisciplinarni „forum“ na kojem će ih pokušati dijaloški integrirati u svestranu cjelinu, pa time povratno obogatiti i svoje uže, specijalističke perspektive - kaže Josip.
- Manifestacija je tako dobila i svoje englesko ime: Days of animal STudies. Dakle, ni u ovom obliku nismo izgubili izvorno „ST“, niti ima potrebe da ga internacionalizacijom gubimo. Primjerice, kako je jedna od središnjih tema ove godine stvaralaštvo Tome Bebića, nekoliko stranaca koji su se prijavili ili namjeravali prijaviti bilo je zaintrigirano njegovim djelom – posebice kad su u pozivu vidjeli ono „the authentic Mediterranean, extravagant artist (primarily known as a musician), sailor, teacher, anarchist, and humanist (among his many other roles)“.
Sivac i njegove drage uši
Zašto i kako baš Toma Bebić?
- Prošle smo godine namjeravali obilježiti 30 godina od njegove smrti, a kako se mi bavimo životinjama, najprikladniji podnaslov za manifestaciju je bio „Di nan je sad naš tovar Sivac?“ Još uvijek neposustajuća korona nas je, kao i mnoge druge, poremetila te godine da bilo što organiziramo, tako da smo manifestaciju odgodili za ovu godinu i ostavili isti naslov. Naknadnom smo pameću shvatili da bi slavljenje 30-godišnjice ionako bilo suviše konvencionalno za nekoga poput Tome. Stoga nam se čini možda čak i prikladnijim obilježiti 31. godišnjicu njegove smrti. Pritom valja istaknuti kako nisu samo tovar Sivac (AL: i njegove drage uši!) ono što nas je ponukalo da posvetimo ovogodišnji događaj Tomi. Teba imati na umu i da je riječ o umjetniku koji je gajio poseban senzibilitet prema prirodi, čije su pjesme i aforizmu prepuni životinjskih motiva.
Tko će biti prisutan na okruglom stolu?
- Svakako smo željeli i vas vidjeti, ali zao mi je što nećete moći. Okrugli stol, kojim prilično neuobičajeno, otvaramo ovogodišnju manifestaciju u srijedu poslijepodne, 2t. listopada, ima za cilj posjetiti se, pretresti i problematizirati Tomino djelo i njegovu važnost. U tome smislu funkcionira kao hommage, a o Tomi će tom prilikom govoriti naši dragi gosti Saša Antić, Zlatko Gall, Koraljko Greben, Helena Peričić i Siniša Vuković. Bit će to jedna fantastična lepeza reminiscencija, komentara i razgovora. Mislim da o detaljima okruglog stola ne treba previše unaprijed govoriti, radije, dođite - Anitina je poruka.
Ali , ima tu još događanja, manifestacija?
- Pored okruglog stola, tu je i jedno „preddogađanje“ u Centru za kulturu u Bolu od 22. i 23. listopada – kako bi se nastavili na spomenutu nekonvencionalnost. Predstavit ćemo knjigu Nikola Visković: pravo – politika – bioetika te održati radionice za djecu, a oba događaja za nas imaju posebnu težinu – od stajanja na ramenima divova do poticanja i truda na očuvanju bioetičkog senzibiliteta kod onih koji će, nadam se, u dogledno vrijeme bitno drugačije postupati prema životinjama. U „regularnom“ dijelu na Filozofskom fakultetu u Splitu (27. i 28. listopada), kao i u „online“ dijelu (29. listopada) imamo različita predavanja, o magarcima, govedima, veprovima, konjima, mačkama i psima, o životinjama u religiji, knjigama, albumima, videoigricama... Predstavit ćemo i nekoliko knjiga o morskim životinjama, fantastičnim životinjama, ekologiji i drugim temama. Ima programa za sve uzraste, dođite - i to je želja Josipa Guća i Anite Lunić, mladih budućih znanstvenika. I odličnih organizatora.