Ekipe HTV-a zaronila je ispod površine. Nesagledive su posljedice nasipanja plaže građevinskim materijalom u Podgori.
Ovoga proljeća Željko Valčić za emisiju More izvještavao je o nasipanju plaže u Podgori. A nasipalo se, čim drugim nego usitnjenim građevinskim otpadom. Načelnik općine tada je na dugo i na široko objašnjavao razloge za takvo nasipanje, odnosno devastaciju. No, prije desetak dana uz Podgorsku plažu zaronili su članovi sveučilišnoga ronilačkog kluba. Evo što su snimili.
- Kada smo ronili u plitkome dijelu do nekih 3-4 metra taj dio je bio potpunosti nasut nekim antropogenim materijalom. Tu je bilo šljunka različitih dimenzija, nekakvih građevinskih instalacija, žica, vijaka. Na nekih 7,5 metara je zapravo fina prašina i zemlja koja je nasuta zajedno sa šljunkom i kamenjem. To prekriva cvjetnicu te su školjkaši koji tu inače obitavaju uginuli, kaže predsjednica Podvodno istraživačkog kluba Sveučilišta u Splitu Marina Mašanović.
- S obzirom na nasipanje plaža nepoznatim materijalima, ugrožava se potpuni bio sistem u moru. Prekrivaju se morske cvjetnice koje su izrazito bitne za sve procese koji se događaju - kemijske i organske. Ugrožava se samo stanište jedinki koje obitavaju na tim područjima, dodaje potpredsjednica Podvodno istraživačkog kluba Sveučilišta u Splitu Dora Rabadan.
Sanacija plaža zašla iz dozvoljenog okvira
Plažu je trebalo sanirati. Olujno nevrijeme učinilo je svoje. Postoje i dozvole, međutim sanacija je, kažu, izašla iz dozvoljenog okvira pa se mnogi pitaju kome se pogoduje - ugostiteljima, hotelima ili nekom novom koncesionaru plaže. Dvadesetak prijava poslano je na svih 5 inspekcija koje su nadležne za ovaj i slične slučajeve.
- Kako tome stati na kraj?! Pa po meni bi se trebala poštivati zakonska regulacija i plaže bi se trebale nadohranjivat s materijalom koji je sličan toj plaži ili koji je u blizini te plaže a ne da se neki antropogeni materijal koji nema veze s tom lokacijom tu nasipava, upozrorava Marina Mašanović.
Šteta učinjena nasipavanjem, kako kaže Općinski vijećnik Zoran Radonić, čistim biokovskim kamenom - veća je no što se u prvi mah vidi, javlja HTV.
- Nasipavanje obalnih područja također utiče na morske cvjetnice, naročito Posedoniju Oceanicu koja je stanište mnogim komercijalnim gospodarskim vrstama, naročito dok su juvenilnom stadiju. Tada se one tamo skrivaju dok ne stasaju u jedinke da mogu samostalno obitavati u morskim sredinama. One ovako nemaju priliku nastaviti svoj život, a ugroženo je njihovo prirodno stanište, naglašava Dora Rabadan.
- Naravno da će se s vremenom taj biljni i životinjski svijet vratiti, međutim, očekujemo da će se iduće godine opet nasipavati tako da se cijelo vrijeme vrtimo u krug. Kad bi se jedno vrijeme to zaustavilo naravno da bi se vratio život na tom području, smatra Marina Mašanović.
Općinskog vijećnika Zorana Radonića zanima koliko je sve to koštalo, a članica Skupštine TZ Podgore Vesna Grgasović smatra kako ovu devastaciju generacije koje dolaze neće oprostiti.
