Deset od dvanaest ginekologinja županijskog Doma zdravlja spremno na kolektivni otkaz, razmatraju i ustavnu tužbu

"Kako je prošlo više desetljeća, a ništa se nije promijenilo, sada smo spremni na kolektivni bunt"

U tijeku je tematska sjednica Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije na temu zdravstva.


12:30 – Ante Renić (Pametno)

– Ne razumijem opservaciju župana. Nećemo valjda zaustavljati sjednice kada su neki izbori. Što se tiče stanja zdravstva u županiji, nema pomaka na bolje niti će ga biti dok je ministar Kujundžić. Nije tu pa nema smisla da se o tome politizira. Druga razina je lokalna. Naša zdravstvena škola godišnje upiše 40 medicinskih sestara, a primi 800 zahtjeva. Potrebe za tim kadrom su opjevane. Drugi problem je teritorijalni ustroj. Općine su ljudski i financijski potkapacitirane. Nikome ne pada na pamet smanjiti broj općina tamo gdje ih je puno. Treći i najveći problem je političko zapošljavanje. Možda bi bilo bolje da smo sjednicu imali u Lori ili Rogoznici. U jeku sanacije Karepovca imali smo iz iste ustanove oprečne informacije o kvaliteti zraka. Milan Propadalo iza sebe je ostavio pustoš. Iz revizije 2010. vidljive su brojne netransparentnosti u poslovanju. Nakon smjene je taj gospodine dobio mjesto zamjenika ravnatelja. Iz izvješća i revizije vidljivo je da Županija doznačila taj novac.

Prošlo je nekoliko fondova koje Županija nije iskoristila jednostavno jer se nije javila. Koncesije se ne raspisuju. Dajte im koncesije i sami će zaraditi svoje bolje plaće. Uvijek se vraćamo na isti problem, a to je političko kadroviranje. Govori se o nadstranačkom problemu, a to je laž jer stranka na vlasti kreira našu sadašnjost i budućnost. To je itekako politička stvar i podobnost.

Župan je smijenio one koji nisu glasali za dr. Petrica i stavio zaposlenike županije. Dr. Petric je više puta rekao da će sigurno javiti na natječaj. Tražio sam planove rada prijavljenih kandidata. Turističke ambulante i medicinske helikoptere nećemo tako brzo vidjeti. – kazao je Renić.

Igor Batešić (SDP).


– Vrijeme čekanja na zahvate je najveći u Europi. Imamo sve manje stanovništva do 19 godina u ukupnom stanovništvu. Zdravstvo treba učiniti dostupnijim osobito djeci, starijima i djeci s invaliditetom. Zabilježen je pad stanovništva ad 1148 osoba lani.

Klub predlaže povećanje dostupnosti zdravstvene zaštite. Posebno je to važno na otočkim i ruralnim područjima. U ambulantama primarne zdravstvene zaštite, a budućnosti problem može biti veći. Zaštita djece opstaje u županiji samo zašto jer su pojedine djelatnice zamrznule svoje umirovljenje. Ove godine uvjet za mirovinu ispunjava i druga pedijatrica iz Solina pa bi najmlađi grad u Hrvatskoj mogao ostati bez pedijatra, a slično je i u drugim sredinama.



Kruno Peronja (HDZ).

– Napravilo se, uvjetno rečeno, čudo. Ordinacija na Hvaru postoji, a dvaput tjedno u Supetru. Moramo razmišljati na kakav način sada zaposlene liječnike u Domu zdravlja izjednačiti i da imaju veće plaće. Velika je potreba za specijalizacijama, Županija to radi. Ne moramo se dati zastrašiti letargičnim stanjem nego moramo dalje nastojati poboljšati stanje. Naša županija ima zaobalje i otoke, a to ne priječi da helikopterska služba vrlo brzo pacijente s bilo kojeg dijela županije donese u KBC. Kada to nije moguće, morskim putem je organiziran prijevoz pacijenata s otoka.

Najvažniji su ljudi i specijalizacije. Treba vidjeti i što treba poboljšati u upravljačkom smislu da bolje funkcioniramo.

U Sućurju se načelnik snašao i osigurao je dobre uvjete liječnici iz Makedonije. Piše se o onim koji odlaze, ali ne i o onima koji se vraćaju.

Zavidna je brzina pružanja hitne medicinske pomoći. Istaknuo bih napredak u zdravstvenom sustavu Županije.

10:30 – MOST-ov Miro Bulj kazao je da je dr. Petrica zadnjih desetak godina odobrio ogroman broj specijalizacija, a da one dobrim dijelom nisu bile odrađene.

– Ne možemo se hvaliti demografskom obnovom u Zagori, a da nema pedijatara. O ovoj temi treba govoriti preozbiljno. Zdravstvo u županiji je palo samo dno i to je pitanje opstanka i ne smije biti političko pitanje. Mene ne interesira koja je tvrtka dobila posao i tko treba promijeniti špinu. Ne zanimaju me direktne pogodbe bez natječaja. Na području bez zdravstvene skrbi nema opstanka. Od gostiju očekuje da će ponuditi rješenja, da ćemo temom zainteresirati mlade liječnike da ostanu ovdje. Primanja i stambena tematika su ključna pitanja. Mi kao da smo kolonija EU, a ne dio EU. Župane, pročelnice, gosti i liječnici, sva rješenja koja ponudite, vjerujem da će podržati vijećnici. SDŽ ima najnižu razinu zdravstvene zaštite u RH, a ogromna sredstva odlaze u Zagreb. Ako treba povećanja decentraliziranih sredstava za županiju, neka se to napravi. Ne budimo samo kanta za odlaganje otpada. Oni koji su vodili sustav ovih 10 godina nemaju naše povjerenje, niti ćemo ga dati. Ne možemo podržati čovjeka koji je mrcvario sustav, a ako ponudite rješenja i ja ću se za njih boriti. Očekuje od vijećnika da se uključe u raspravu, što je manje ispolitizirajmo.

Katarina Radman, voditeljica regionalnog ureda HZZO-a u Splitu.

– HZZO je provoditelj zdravstvene zaštite preko ugovornih subjekata, uvažavajući zakone i propise.

Zamjenik ravnatelja KBC-a Splita, Krešo Donić, rekao je da je ova tematika vrući krumpir koji se tiče svih nas.

– Specifikum naše županije je da ima otoke, Zagoru itd i zato zahtjeva poseban pristup i bit će potreban angažman lokalne samouprave. Ne postoji čarobni štapić. Sekundarni zdravstveni sustav stradao je u nekime pilot projektima i mi smo tu u startu od cijele Hrvatske najviše nastradali. Imamo problem animirati kolege u ruralnim krajevima. Svi bi željeli raditi u KBC-u. Broj ljudi koji gravitira prema KBC-u je ogroman, ljeti prijeđe milijun. Zahvaljujem se proaktivnoj ulozi županije jer pomaže KBC-u iako joj to nije ingerencija. U bolnici imamo svakodnevno ogromno opterećenje liječnika i osjećamo manjak liječnika i probleme u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Hrvatska liječnička komora više puta je upozoravala na status liječnika, upozoravali smo da treba omogućiti bolji standard i uvjete rada. Rješenje neće moći moguće bez konsenzusa. Podržat ćemo svako dobronamjerni prijedlog da se popravi “krvna slika” zdravstva u županiji. Nije lako riješiti ovaj problem jer liječnika na tržištu nema. Osobito nema liječnika specijalista, susrećemo se velikim kadrovskim deficitom, a za to je najviše zaslužna prijašnja zabrana specijalizacija. Ne smijemo se u budućnosti dovesti u današnju situaciju.

Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije Hrvatske obiteljske medicine.

Najbitnije je da dobro funkcionira obiteljska medicina jer se ona manje ljudi šalje u bolnice. Stalno govorimo o nedostatku liječnika. Od kada smo ušli u EU jako puno liječnika odlazi van granica Hrvatske. Kada bi liječnici koncesionari otišli u mirovinu nisu imali zamjenu. Za 5 godina će 30 posto takvih liječnika otići u mirovinu i nitko ih neće zamijeniti.

Apeliram da razmislite kako zadržati liječnike u općoj medicini, ako ih prisiljavamo da ostanu u Domu zdravlja.

U mojoj ordinaciji 20 i nešto godina pacijent na knjižicu dobiva sve besplatno. Zalažem se za takav model, ako imaju liječnika da opreme svoju ordinaciju sa svime što treba i da prime što veći broj pacijenata. Ako ćemo zadržati postotak od 25 posto u Domu zdravlja, nećemo puno napraviti. Moj je prijedlog da svi liječnici koji su zaposleni u Domu zdravlja da sami preuzmu rizik da otvore svoje privatne ordinacije.

Dom zdravlja je po novom zakonu dobio novu funkciju, a to je da može vratiti ukinuto, a to je specijalistika. Domovi zdravlja neće propasti ako ćemo motivirati liječnike da bolje rade i da odu u privatne ordinacije. To je moj apel, ali to ovisi o vama. Na sljedećoj skupštini ćete dobiti prijedlog kako implementirati nove odredbe. Loše je u cijeloj Hrvatskoj.

Polije Zagreba smo najveći i ako donesemo hrabre odluke, a takva bi bila puštanje u koncesije privatnika, mogu se očekivati pomaci. Zakasnili smo debelo u zapošljavanje novih liječnika, ali ih trebate stimulirati da ne odu. Specijalizacija traje minimalno pet godina. Budimo proaktivni, nije dobro samo kukati.

Novi zakon o zdravstvenoj zaštiti 1.1. Bavimo se dežurstvima. To smatram manjim problemom. To treba riješiti nekim dogovorom, ali problem je ljeti kod turističkih ambulanti. One bi trebale biti za priliv turista u turistička manja gdje ne mogu liječnici obiteljske medicine primiti i te turiste. Moramo pripomoći da se tamo organiziraju i turističke ambulante. One nisu ugovorene s HZZO-om, a to znači da bi i domaći i strani tamo trebali platiti svoje usluge. Ipak treba nastojati dogovoriti s HZZO-om oko domaćih pacijenata.

Maja Bijelić iz Doma zdravlja SDŽ.

– 17 godina sam u sustavu, radim kao ginekologinja. Od nas 12 nas 10 je podnijelo zahtjev na prijelaz u ugovornu ordinaciju. To znači da planiramo uskoro napustiti Dom zdravlja. Umjetno je stvorena podnijela (domski zaposlenici i oni privatni) čime se dogodila gruba diskriminacija. Ne možete očekivati da za isti posao netko ima duplo manju ili najveću plaću. Novci nisu najbitniji, ali su pokazatelj vrednovanja. Moj prosjek je nakon 25 godina rada 8 i pol tisuća kuna. Tu nema nikakvih dodatnih stimulacija. Svakoj trudnici napravim ultrazvuk, briseve, bez obzira što za to nisam plaćena.

Ordinacije se ne obnavljaju, tako sam molila da se oliče površine, pod se podiže, to više nisu uvjeti rada. Kotizacije se plaćaju iz vlastitih sredstava. Osim što imamo znatno manja prava, imamo veće obveze od ostalih kolega koji nisu u Domu zdravlja jer moramo pokrivati Zagoru i otoke. Idemo raditi u ambulante u Visu i Vrgorcu. Tamo kad dođete je navala žena jer se dolazi dvaput tjedno. Zamislite kako je ženi koju u 8 pregleda pregleda 8 različitih liječnika, a ni liječniku nije lako jer nema kontinuitet. Moram biti gotova do određenog sata, nameće se pitanja liječničke pogreške gdje sam sigurna da bi nas mediji razapeli i sami bi za njih odgovarali bez obzira na sustav koji nas je doveo u stupanj preopterećenja. Borimo se da svi koji to žele mogu ići u status ugovorne ordinacije. Želimo i nadamo se da će se naš status izjednačiti s ostalim liječnicima primarne zdravstvene zaštite.

Kako je prošlo više desetljeća, a ništa se nije promijenilo, sada smo spremni na kolektivni bunt. Ovo ljeto smo bili spremni potpisati kolektivni otkaz, spremni za smo za ustavnu tužbu i na tužbe van granica Hrvatske.

Marija Divić, predsjednica Sekcije ginekologa ugovornih ordinacija.

– Prije godinu dana kada je bio reizbor ravnatelja, imam odluku o potrebi vanjske revizije. Svi liječnici su ad hoc smijenjeni jer nisu htjeli glasovati za dr. Petrica. Kao svjedok sam dobila poziva DORH-a oko uprave Doma zdravlja. Neke kolege nisu mogle doći zbog pritisaka ili bolovanja. Dopisi idu da su šikanirani i da ne mogu raditi svoj posao. Imamo 32 milijuna sredstava koje županija u fondovima može iskoristite. Za koncesije platimo oko 40 milijuna. Ako kažemo da je 1 specijalizacija 1 milijuna. Samo iz sredstava liječnika koji plaćaju zakupnine moglo se platiti 80 specijalizacija. Imamo nedostatak kadra, a stara smo populacija u prosjeku. Netko je naveo župana da popiše sve pedijatre za punktove dežurstva. U sljedećem dopisu se kaže da se neće platiti dežurstvo na koje ste pozvani. Jedan punk je oko 240 milijuna kuna vrijednosti.

Sve skupa je stvorilo nepovjerenje u sustav. Nemamo edukacije liječnika za mnoge grane, nema specijalizacija. Osnovno je da naši ljudi žele ostati, a prenapregnuti su. Kolegica koja morala danas u Vrgorac, a imala je želju reći neke stvari vijećnicima.

Ne može se tražiti dežuranje na neopremljenim punktovima, a kada nema ugovora nema ni poštenih namjera. Godinu i pol dana se čeka na ultrazvuk dojke.

Pet godina prije svačije mirovine se može osigurati specijalizacija. Trebamo pokriti deprivirana područja, grad Split je već pokriven bolnicama. Prijedlog moj je da imate sluha za doktore, da mu dopustite da ide u ugovornu ordinaciju, i zbog socijalne komponente dajte zakupninu za kunu.

Ines Strenja kazala je da je zdravstvo u Splitsko-dalmatinskoj županiji u krizi, ali da za razliku od Slavonije, ovdje bar ima ljudi.

– Nedostatak kadrova rezultat je što su zakazale brojne vlade, ali to nikoga ne eskulpira da ne rješava problem. Sljedećih 5 godina otići će liječnici koji skrbe za oko 60 tisuća ljudi. Liječnika nema u cijeloj Hrvatskoj, trenutno je na burzi HZZ-a 11 liječnika. Situacija nije dobra. Medicinski fakulteti se odupiru povećanju upisnih kvota. Da su zadnjih 10 godina svake godine upisali 100 studenata više, sada bi imali 1000 liječnika. Novi zakon nije riješio sve ono što se treba riješiti u sustavu, a to su kadrovi i financije. Dostupnost je osobito otežana u otočkim i ruralnim područjima, a takvih je u ovoj županiji puno. Oko 3 i pol tisuće ljudi strada godišnje u prometnim nesrećama. Još koristimo stare helikoptere, a zlatni sat je jako bitan.

Primorsko-goranska županija je taj problem uspješno riješio. Veći postotak je mogao dobiti koncesije. U Domu zdravlja se išlo na razvoj specijalističkih ordinacija. Imali ste dostupna sredstva iz EU fondova, a većim su dijelom ostala neiskorištena. Posebno treba riješiti problem turističkih ambulanti. U Rijeci to funkcionira godinama. Ova županija zarađuje od turizma, a to znači da ćete turistu u letku reći da 24 sata može dobiti zdravstvenu zaštitu. Onda se mora reći TZ-ovim i JLS da uključe, a to nisu posebno velika sredstava. Tu se treba aktivnije postaviti prema tome. Kod nas postoje 20 turističkih ambulanti koje zarađuju, a to se ulaže da budu bolje opremljene.

Problem nije od jučer, ali se kao županija morate bolje uključiti – kazala je Strenja.

Za riječ se nakon izlaganja gostiju javio župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban.

– Posjetit ću da je tematsku sjednicu zatražio klub MOST-a. U trenutku kada sm dobili popis izlagača, onda je predsjednik ŽS zamolio MOST da ovu sjednicu odgodimo zbog trenutke izborne kampanje za EU izbore, a i zbog natječaja za novog ravnatelja Doma zdravlja. Bila nam je želja da sjednica bude izvršena na najbolji mogući način. MOST nije pristao na zamolbu i danas smo tu. Sjednica je u stručnom smislu dosta krnja sjednica. I mi smo pozivali ljude iz struke.

Moram u startu reći da su jako prihvatljivi prijedlozi zaključaka. Možda bi prijedloge trebalo dopuniti prijedloge na način da se implementira dogovoreno s gradonačelnicima i načelnicima da se u sustav specijalizacije uključi njih svih 55. Ove godine smo raspisali 15 specijalizacija.

Na kraju se danas ovdje uplela politika. Pola izlagača su izbornom procesu. Da ironija bude još veća, jedan od izlagača je kandidat za ravnatelja Doma zdravlja. Kao župan, čovjek koji brine za teritorijalno najveću županiju u Hrvatskoj, moram reći dvije stvari.

Jedna je od teza koja se danas mogla čuti je da bi svi liječnici trebali otići u privatne ordinacije. Nitko sretniji od mene. No pitam se, tko će onda liječiti u Sućurju, Visu, Komiži, Zagori… Sve vas skupa pozdravlja doktorica iz Makedonija koja radi u Sućurju. Rekla mi je da 11 njenih kolegica radi na nostrifikacija diploma da bi mogle doći raditi u Hrvatsku.

Velika je razlika u ugovorima liječnika Doma zdravlja i onih u ugovornim ordinacijama. Tužno je čuti da ljudi nakon 20 godina imaju plaću od 8 i pol tisuća kuna. To treba izravnati, da se dignu plaće ljudima iz Doma zdravlja. O tome zaista treba raspraviti.

Koliko je meni poznato, dr. Petric se nije javio na posljednji natječaj.

Moja zadatak je ovog trenutka voditi brigu o svakom stanovniku županije, a osobito onim koji su potrebni naše pomoći. Nadam se da će sjednica u daljnjem tijeku pomoći svima skupa da nađemo kvalitetno i bolje rješenje za sustav doma.

Moja reakcija na članak je...
Vau
0
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
0
Molim?
0

Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime