U Svetištu Gospe Sinjske na slavlje svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo danas se okupilo više desetaka tisuća vjernika iz svih krajeva Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Hodočasnici, od kojih su neki pješačili i po nekoliko sati, u svetište su počeli pristizati u ranim jutarnjim satima pa im je već od 3 sata na raspolaganju za sakrament pomirenja bilo mnoštvo svećenika.
Slavlje svetih misa započelo je u 4 sata, a mise su potom slavljene svakih sat vremena, sve do 9:30 sati kada je slavljenje zvona i sviranje fanfara označilo da iz Gospina svetišta kreće svečani ophod – tradicionalna procesija gradskim ulicama sa slikom Čudotvorne Gospe Sinjske.
Staru Gospinu sliku, okićenu zlatom, dragim kamenjem te brojnim zavjetnim darovima nosili su alkarski momci u starim odorama, a uz njih u procesiji su sudjelovali i bogoslovi, redovnice, djevojke u narodnim nošnjama, predstavnici gradskih i županijskih vlasti, hrvatske vojske, MUP-a, braniteljskih udruga, majke, vjeroučitelji, vatrogasci, profesori, glazbenici, djelatnice Caritasa župe Sinj, poduzetnici, medicinsko osoblje, različite crkvene i civilne udruge te puk grada Sinja i cijele Cetinske krajine.
Euharistijsko slavlje, kao i svečani ophod, predvodio je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić, u koncelebraciji s provincijalom Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Markom Mršom, sinjskim gvardijanom fra Antom Čovom, župnikom Gospe Sinjske fra Pericom Maslaćom, dekanom Cetinskog dekanata don Stipom Ljubasom i brojnim svećenicima. Misi su, između ostalih, nazočili predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, sinjska gradonačelnica Kristina Križanac, splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i ostali.
Pozdravivši sve okupljene hodočasnike, Oce franjevce, predsjednika Vlade, gradonačelnicu grada Sinja, Alkarsko viteško društvo, branitelje te sve nositelje državnih i županijskih vlasti i čestitavši Sinjanima Dan grada, nadbiskup Barišić je na početku homilije kazao: „’Velika mi djela učini Svesilni, sveto je ime njegovo’, kliče Majka Marija u susretu s Elizabetom! U hvalospjevu Marija očituje svoju vjeru hvaleći Gospodina. Ona u riječi stavlja dobro koje joj je Bog učinio. Marija, uznesena Gospa, u svojem životu je potpuno i hrabro okrenuta dobru i nebu, a ne sivilu i zemlji. Kliče o svojem bogatstvu, onom što je najvažnije u njenom životu, o Svesilnom – o dobrom Bogu“.
Pojasnio je kako su riječi Marijina hvalospjeva istinite za sva vremena i za sve generacije jer je Bog Svesilni i dobar. Iz toga proizlazi kako je čovjek, koji je stvoren na sliku Božju, pozvan činiti dobro. Zatim se osvrnuo na sliku čovjeka u suvremenom svijetu i društvu, rekavši: „Digitalna komunikacija daje čuti i vidjeti slike ne samo našega društva nego i svijeta. Slike koje vidimo na ekranima najčešće nam govore o sivoj pozadini i tamnoj strani društva i svijeta: skandalima, kriminalu, korupciji, nepotizmu, nepravdi, trgovini ljudima, nasilju nad djecom, mržnji, podjelama i krađama. Ne možemo zanijekati da se danas senzacije i skandali bolje prodaju kao ni činjenicu da se o dobru premalo govori te da se često prešućuje vijest o dobru koja kola u venama čovjeka koji je slika Božja, stvoren kao dobar i za dobro“.
Istaknuo je kako se čovjek, bez obzira na vrtlog grijeha i negativnosti, uvijek može oduprijeti zavodljivosti zla. „Dobro možda ne dolazi uvijek do izražaja, ali po svojoj naravi dobru ni ne treba ocjena i aplauz svijeta. Dobro govori samo od sebe. Ima izvor u Bogu i nikada ne može nestati! I nikad se dobro ne može poistovjetiti samo s materijalnim dobrima. Našu ljudskost određuje to što smo učinili drugima, a ne to što posjedujemo. Dobrota gradi – otvara put prema drugima, a sebično posjedovanje materijalnih dobara gradi ograđene utvrde. Dobrota, a ne sama materijalna dobra mijenjaju našu stvarnost“, rekao je nadbiskup.
„Svetkovina Marijina Uznesenja u nebo pruža nam šansu da nadiđemo skučeno i definirano ponašanje levita i hramskog svećenika i svoj život upravimo putem milosrdnog Samarijanca – Isusa Krista, bogočovjeka, koji svojim sinovskim gestama izvlači svijet iz sivila i čini ga dobrim domom, a čovjeka bližnjemu iskrenim bratom“, nastavio je mons. Barišić.
Osvrćući se na djelo anonimnog Samarijanca, čovjeka koji spašava brata u nevolji, nadbiskup je kazao kako njegov zadivljujući primjer mijenja stvarnost i odnose unutar društva. „Mogao je Isus navesti mnoge slučajeve razbojstva i toliko drugih zaobilazaka čovjeka u potrebi, ali božansko-ljudski slučaj Samarijanca, osobe dobrih gesta, za Isusa je dovoljan da nas uputi na druge staze i otvori nove horizonte života. Kristovo izvješće o izranjenom čovjeku je poziv i vijest koja nas već dvadeset stoljeća ne ostavlja na miru. Isus je primjer posrednika, ‘medijskog djelatnika’ koji najprije traži i gleda dobro, ali ništa ne ispušta i sve vrednuje“, istaknuo je nadbiskup. „Prva koja koracima i djelima slijedi put svoga Sina i primjer milosrdnog Samarijanca je majka Marija. Evanđelist Luka nam donosi vijest o događaju Marijina pohoda Elizabeti. Dobrota i ljubav je pokreću i čine bližnjom u potrebi. I sama je nošena božanskom ljubavlju koju nosi u sebi. Marija ljubi jer je ljubljena. Za razliku od onih vremena, danas nam sredstva komunikacije daju velike mogućnosti, ostavljaju nas u kontaktu, pružaju neku vrstu daleke blizine, ali osobna prisutnost uvijek je poželjnija od tipkanja, ukucavanja i biranja broja“, dodao je.
Naglasio je i kako je važan cjelovit pristup životu, pristup koji uključuje i materijalnu i duhovnu dimenziju. „Naša kuća može biti velika i lijepa, možemo imati dobar posao i velika primanja, ali ako su nam u braku, obitelji, među rodbinom i u društvu odnosi poremećeni, to nije dom nego građevina bez duše. Društvo bez radosti. Zemlja bez neba“, rekao je mons. Barišić.
Pozvao je sve vjernike na geste dobrote, plemenitosti, pažnje i solidarnosti jer nas one oslobađaju individualizma i egoizma te nas potiču na nasljedovanje Krista i Marije.
Zaključujući, poželio je da nas Marija učini svjedocima dobra, kako bismo „u svjetlu Radosne vijesti spasenja bili dobra vijest bližnjima te tako doživjeli puninu Kristova uskrsnuća i Marijina uznesenja dušom i tijelom u Nebo“.
Na kraju misnog slavlja, na kojem je pjevao zbor Svetišta, hodočasnicima se obratio gvardijan i upravitelj Svetišta Gospe Sinjske fra Ante Čovo zahvalivši svima koji su na bilo koji način sudjelovali u svečanosti. Slavlje je završilo nadbiskupovim blagoslovom i himnom “Lijepa naša”. Gospina slika je u procesiji vraćena u crkvu Gospe Sinjske.
