Iako je demografska slika u Hrvatskoj sve samo ne lijepa i pozitivna, u priču o njoj krenut ćemo s pozitivnim primjerom. Prizor s Gospine livade u Solinu govori više od tisuću riječi. Mladi roditelji s djecom gdje god se okrenete.
"Ima dosta zelenih površina, vrtića, škola, sportskih aktivnosti i to puno više nego u ostalim gradovima. Ovo je jedan mladi grad sa puno djece", rekla je Milkica za Dnevnik.hr.
Doista, Solin jest grad s puno djece. Prošle godine imao je najviše beba u odnosu na broj stanovnika - čak 303.
"Puno roditelja dođu s djecom, čak i kad nisu lijepi dani, da se prošetaju. Ovo je malo i mirno mjesto", kaže Ružica, Solin.
Nažalost, Solin je samo iznimka koja u Hrvatskoj potvrđuje pravilo. Iza nas je godina s najmanje rođenih, najviše umrlih i najvećim prirodnim padom u povijesti države. Broj novorođene djece pao je za 296 u odnosu na 2019. godinu. Prošle godine umrlo je i više od 56 tisuća ljudi, odnosno, broj umrlih je za 20 tisuća veći od broja novorođenih.
"Ako se ovo nastavi, smanjivanje rodnosti i povećavanje smrtnosti, prijeti klasičan demografski slom", govori Stjepan Šterc, demograf.
"Prirodnim putem Hrvatska je izgubila 300 tisuća ljudi od svoje neovisnosti, a perspektiva nije bajna jer to ubrzava", kaže demograf Marin Strmota.
"Svatko to sad već zna, ali oni koji znaju, koji bi trebali reagirati, ostaju gluhonijemi", dodaje Strmota.
Najgore demografske pokazatelje, već tradicionalno, imaju Dalmatinska zagora, Lika i sada još dodatno potresom devastirana Banovina. Stanovnici su na izmaku snaga.
"Kćer mi je mala, treba se igrati, krenula je puzati, a nemam gdje s njom otići. Htjela bi na neko bolje mjesto, izvan Hrvatske", govori Svetlana, Petrinja.
Demografski slom u nekim sredinama najbolje se očitava u broju upisane djece u škole. Iako je u Obrovcu kroz zadnjih deset godina u škole upisano čak 40 posto djece manje, Igor Jurjević je odlučio ostati i graditi život, piše Dnevnik.hr.
"Jedno dijete mi ide u školu, u treći razred i ima devet svojih kolega, a ja kad sam krenuo u školu, bilo nas je 30. Imam troje malodobne djece, a pedijatar je u Zadru. To su stvari koje nama fale", rekao je Igor Jurjević, Obrovac.
U sedam godina Hrvatska je izgubila dvjesto tisuća stanovnika. Država problem, ističe struka, preolako shvaća.
"Ako slijedimo projekcije stručnjaka UN-a govorimo o padu ukupnog stanovništva možda čak i na tri milijuna stanovnika, a ono što bi se moglo dogoditi kao posljedično je ugrožavanje svih temeljnih sustava u državi", kaže Šterc.
"Strateški postaviti to pitanje na broj jedan, a onda zadužiti 10, 15 stručnjaka top u resorima koji se bavi resorima populacijske politike i onda to gurati narednih deset godina", govori Strmota.
Hrvatska ima i ministarstvo za demografiju te Nacionalnu razvojnu strategiju u kojoj je demografija istaknuta kao jedan od strateških ciljeva. No, kakva korist od toga svega, kad svakih godinu dana izgubimo grad veličine - Makarske?
