Sugovornici iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske za N1 su otkrili koja su to deficitarna zanimanja i uvoze li zemlje regije radnu snagu u nedostatku kadra na domaćem tržištu rada.
Na pitanje zašto su zanati i dalje dobro plaćeni i jako traženi Tanja Jakobi iz Centra za istraživanje javnih politika ističe da je to zato što oni zlata vrijede i objasnila je zbog čega:
“Prije svega jer živimo u uvjetima kad je moguće da ljudi daleko više putuju, granice su otvorenije i mogu se zaposliti i u drugim zemljama i zato što te vrste zanimanja govore sve jezike. Za mnoga stručna zanimanja vama je potrebno govoriti neki jezik ili posjedovati neku licencu, ali imamo i ovakva zanimanja koja jednostavno imaju jedan standard i gdje se vi lako možete uklopiti u tuđe tržište rada”, rekla je Jakobi u emisiji Novi dan.
Ona je objasnila da se manjak radne snage javlja ondje gdje su plaće, naravno, najmanje. Prema njenim riječima zbog loših uvjeta rada, nemogućnosti dobivanja slobodnog dana ili godišnjeg odmora, poslodavci su došli u situaciju da jednostavno nitko neće raditi takvu vrstu poslova i onda dolaze ljudi iz inozemstva i preuzimaju te poslove.
Na primjer, kako navodi, u velikom broju hotela radi dosta stranaca. “Radna prava su ljudska prava i zaposleni koji dolaze iz inozemstva trebaju imati ista prava kao i radna snaga u Srbiji”, ističe Jakobi.
Nedostaju stručna zanimanja
Suad Ećo iz Udruženja poslodavaca FBIH ističe da u Bosni i Hercegovini prije svega nedostaju stručna zanimanja.
“Imam problem u komunkaciji nezaposlenih osoba i poslodavaca. Taj trend će se sigurno nastaviti, naša je prognoza da će sigurno u narednih pet godina nedostajati 150.000 radnika u BiH. Ili ćemo mi to uspjeti srediti putem aktivnih mjera zapošljavanja i reformom tržišta rada ili ćemo na neki način morati liberalizirati tržište i ta radna mjesta prepustiti nekima drugima kojima je BiH Zapad”, ističe Ećo.
Sunčica Brnardić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske ističe da plaće u ugostiteljstvu tijekom sezone u Hrvatskoj variraju od 600-700 eura do 1200-1300 eura, što naravno ovisi o uvjetima rada i poslodavca.
“Mislim da su plaće još uvijek niske, ono s čim se susrećemo u Hrvatskoj, pored nedostaka radne snage, jest da ne dolazi do poboljšanja uvjeta rada. Ako radite u Hrvatskoj, ne možete očekivati ispunjavanje osnovne zakonske norme, da će prekovremeni rad biti plaćen, da ćete imati slobodna dan ili odmor”, rekla je Brnardić.
Deficitarna zanimanja u regiji
Ećo ističe da, kada su u pitanju deficitna zanimanja, da je slična situacija u cijeloj regiji.
“Uglavnom nedostaju radnici kada je u pitanju građevinski sektor, proizvodni sektor. Imamo nedostatak radnika i u turizmu, čak nedostaju radnici i u IT sektoru. I takva je sitacija iz dva razloga – prvi je zato što obrazovanje ne prati tržište rada i zato što mladima nisu atraktivna mjesta koja su u tom trenutku data na tržištu. Ako se to ne može riješiti domaćom radnom snagom, onda treba omogućiti poslodavcima uvoz radne snage”, smatra Ećo.
