Vedran Grozdanić je dečko koji boluje od cerebralne paralize, a prošlog petka je ostvario svoju veliku želju i zaplovio je s Hrvatskom ratnom mornaricom na ceremoniji krštenja OOB-31 Omiš.
Evo njegovih dojmova:
Prošli petak 07. prosinac 2018. je bio veliki dan za HRM. Nakon 12 godina i porinuća minolovca "Korčula" naša je mornarica dobila novi brod. OOB-31 "Omiš" je pretprojektiran od strane brodograditeljskih inženjera Brodarskog instituta iz Zagreba te dorađen i izgrađen od strane inženjera i radnika brodogradilišta Brodosplit čime Brodosplit konačno nastavlja tisućljetnu tradiciju gradnje ratnih brodova na Hrvatskom djelu Jadrana još od doba kralja Tomislava.
Omiš je prvi od 5 planiranih brodova koje će Brodosplit sagraditi za Hrvatsku obalnu stražu. Autor smatra da bi ih za naše potrebe trebalo biti 5 + bar jedan ili 2 u rezervi kad su neki na remontu.
Projekt dizajniranja Obalnog Ophodnog Broda projektnog naziva "OOB39/42" brodarski institut je završio 2008., a inženjeri Brodosplita u taj dizajn unijeli dosta modifikacija koje mu omogućuju bolje plovidbene karakteristike, veću stabilnost na nemirnom moru što brodu omogućuje čak izlazak iz Jadranskog mora i odlazak na zadatke u Mediteranu ako se za to ukaže potreba.
Od stvari koje su promijenjene u odnosu na originalni dizajn navest ću samo neke produljenje trupa s 39 na 43 i pol metra, ugradnja bočnih perajnih aktivnih stabilizatora, modifikacija krme koja je omogućila ugradnju većih propelera, pa čak je i promijenjen materijal od kojeg je brod izgrađen iz originalnog čelika koji se koristi u brodogradnji u čelik pojačane čvrstoće koji je osim što je čvršći je i lakši.
Omiš je u 3 godine otkad je započela njegova izgradnja u Brodosplitu morao proći višestruka rigorozna testiranja u svim etapama izgradnje, a u sljedećih 6 mjeseci HRM će dodatno testirati brod nakon čega će se krenuti u nastavak izgradnje preostalih brodova u splitskom Škveru.
Autor se i sam mogao uvjeriti kako brod lijepo plovi pri punoj brzini od 28+ čvorova na njegovoj prvoj vožnji nakon ceremonije krštenja. Brod je uistinu odličan, a posebice mi je drago što se konačno počelo ulagati u HRM.
Omiš je naoružan pramčanim 30mm topom "Bushmaster II" koji je dio digitalne oružane stanice "Smash" Turskog proizvođača Aselsan, osim toga ima 2 teške strojnice od 12.7mm "Browning M2" istu strojnicu nosi i brzi čamac "Zodiac" kojeg Omiš nosim na krmi, a koji može se spustiti i vratiti na brod čak i dok je u pokretu.
Brod nosi i ručne PZO rakete tipa "Strijela 10 CRO", a ima brodsku bolnicu čak i sobu za goste, dok sama uređenost broda mogućnije njegovoj posadi puno veći komfor nego što ga posjeduju brodovi klase Mirna. Komadani most omogućuje posadi i zapovjedniku pogled na čitavih 360 stupnjeva oko broda sto je također novost u dizajnu i Omiš je prvi naš brod koji ima taj moderan dizajn mosta.
Autor članka je osoba s cerebralnom paralizom 90% od rođenja koja je oduvijek gajila ljubav prema moru, brodovima tehnologiji čiji je dida bio časnik Mornarice i pomorac. Kao osobi s invaliditetom, kopno je velika prepreka jer se teže krećem, ali zato sam u moru i na moru slobodan. Valjda odatle ta moja ljubav. Stoga sam sretan i neizmjerno zahvalan što su mi prijatelji iz HRM, Brodosplit na čelu s njihovim generalnim direktorom Tomislavom Debeljakom i MORH ispunili moju veliku želju da zaplovim našim novim brodom na čemu im od srca hvala.
Inače sam administrator Facebook stranice Hrvatske Ratne Mornarice i dobar poznavatelj tehničke vojne opreme za laika i smatram da je izgradnja ovih 5 ophodnih brodova dobar početak da se steknu znanja i iskustva potrebna za izgradnju većih izvan obalnih ophodnih brodova te nasljednika naših raketnih topovnjača koji bi po meni trebali imati Stealth dizajn, lansere za protubrodske rakete ugrađene u trup radi smanjenja RCS odraza (radarskog odraza), torpedno naoružanje za protupodmorničku borbu i Goalkeeper ili SeaRAM CIWS za protuzrakolovnu zaštitu, dok bi se s krajeva mogli iskoristiti pramčani 56mm topovi iako bi ja volio da budu novi 76mm, dužine do 60-65m.
Hrvatska je još od vremena Austro-Ugarske "K.u.K. Kaiserlich und Koniglich" (Carske i Kraljevske) mornarice pripadala malom elitnom krugu zemalja koje posjeduje znanje i iskustvo za proizvodnju vlastitih podmornica i ja bi bio sretan kada bi se vratili u taj klub.
Projekt tvrtke Adria Mar "Drakon 220" bio bi dobar početak no ja bi dizajn same podmornice neznatno povećao na način da u njoj za osim 2 torpeda u samim cijevima bude mjesta i za 4 rezervna torpeda. Rezervu bi bilo razborito imati u slučaju da prva 2 torpeda pronađu metu ili im se desi tehnički kvar pa ne eksplodiraju pri udaru ali i naknadno se obraniti od protunapada. Ne znam kakav je "Drakon 220" po pitanju obrambenih sustava no trebao bi imati u sebi i lanser za mamce i protumjere.
Brodosplit je u bivšoj državi sagradio za mornaricu 4 velike napadačke podmornice klase "Heroj" i "Sava" i bilo bi lijepo kada bi za potrebe HRM Splitski škver mogao ponovno graditi velike podmornice temeljene na njihovom dizajnu ali sa svim modernim tehnološkim rješenjima 21st.
Na kraju bi poručio svim osobama s invaliditetom, uvijek pokušajte ostvariti svoje snove ma koliko oni veliki bili i izgledali nedostižni i bavite se onim sto vas usrećuje, a mene usrećuje puno toga jer se bavim suvremenim plesom kao član plesne grupe "Magija", fotografijom, kolekcionarstvom te povremeno pišem za portal Fiuman, a treniram i u teretani.
