U utorak, 21. svibnja u 19 sati, u Galeriji fotografije otvaramo izložbu ''Izlozi'' Darka Bavoljaka. Bavoljak se ubraja među najznačajnije suvremene hrvatske autore, a njegovi radovi nalaze se u privatnim kolekcijama, te u zbirkama MSU-a i MUO-a u Zagrebu, MMSU-a u Rijeci, Galerije umjetnina u Splitu i Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku. U fotografskoj seriji Izlozi Darko Bavoljak usredotočen je na zagrebačke izloge, estetiku propadanja i devastacije uslijed poratnih i posttranzicijskih promjena u zemlji.
Kako u predgovoru izložbi ističe kustosica Iva Prosoli - "Darko Bavoljak prikazuje napuštene zagrebačke izloge, prostore propalih dućana i obrta i tako i sam stvara memorije prošlog, izgubljenog, možebitno i boljeg vremena na domaćem prostoru poharanom tranzicijom, lošim gospodarenjem ili pak možda samo već spomenutom neizbježnom mijenom. Time svoj rad svrstava pod novi fotografski žanr, popularan zadnjih godina, te nazvan ruins photography ili ruin porn, koji se odnosi na fotografiju koja romantizira srušene, uništene, napuštene prostore, najčešće urbanističke prirode, a naslanja se na već ranije tendencije u starijim granama umjetnosti. (…)
Bavoljak prizore propasti estetizira do maksimuma, rezultat su oplošnjeni prikazi, fotografije fine, gotovo akvarelne estetike, prigušenog kolorita, koje graniče s apstrakcijom. Zatečeni prizori pogledom posvećenog, svjesnog i odgovornog promatrača-fotografa postaju ujedno i poligoni za suptilnu igru znakova. Bavoljak naime ne proziva glasno, njegove "slike" nisu agresivne kao što je to njihov sadržaj. Upravo suprotno: one variraju od naizgled neutralnih apstraktnih monokroma ili geometrijskih apstrakcija do površina na kojima ostatak nekog natpisa, ili primjerice komadić osmrtnice, selotejpa ili plakata upućuje na promjene značenja prostora."
Darko Bavoljak (1961.) rođen je u Zagrebu.
Završio je studij snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Tijekom studija aktivni je kroničar i protagonist nekih od ključnih događanja koja su definirala Zagreb tih godina kao urbanu i liberalnu sredinu. Radovi su mu objavljivani u Poletu, Studenskom listu, Svijetu, Startu i mnogim drugim tadašnjim novinama i časopisima, kao i u monografijama, katalozima, knjigama i stručnim publikacijama. Iako po profesiji filmski snimatelj, po vokaciji je fotograf i u njoj nalazi svoje ishodište, a kroz bliskost i prepoznavanje s likovnim umjetnicima neoavangardnog konceptualnog usmjerenja ostvaruje niz zanimljivih fotografskih ciklusa i video radova.
Društveno je angažiran na području kulture sjećanja i demistifikacije političke autokracije. Do sada je priredio 25 samostalnih i više od dvadesetak skupnih izložbi.
Izložba je financirana sredstvima Ministarstva kulture i medija, Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije i dio je Redovnog godišnjeg programa Fotokluba Splita koji se financira sredstvima Zaklade Kultura nova.
