Potpredsjednik SAD-a JD Vance ugostit će danas u Bijeloj kući ministre vanjskih poslova Danske i Grenlanda, zajedno s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom. Glavna tema: budućnost najvećeg otoka na svijetu – Grenlanda. U glavnom gradu Nuuku veliki digitalni displej iznad snježnog trgovačkog centra neprestano ispisuje riječi „Trump“, „Grenland“ i „suverenitet“ crvenim slovima. Stanovnici su zabrinuti. Donald Trump je nedavno izjavio da želi Grenland i da će ga uzeti „na lakši ili na teži način“. Nakon kontroverzne vojne akcije u Venezueli, mnogi na Grenlandu shvaćaju njegove riječi ozbiljno, prenosi Večernji.
- Voljela bih potaknuti Donalda Trumpa da mudro koristi oba uha, da više sluša, a manje govori. Mi nismo na prodaju. Naša zemlja nije na prodaju - rekla je Amelie Zeeb. Inuitski pisac i glazbenik Sivnîssoq Rask dodao je: 'Moja nada je da naša zemlja bude neovisna i dobro vođena, a ne kupljena'. Mlada majka Maria, držeći sedmotjednu bebu ispod zimske jakne, kaže: 'Brinem se za budućnost svoje mlade obitelji. Ne želimo svu ovu pažnju ovdje!'
Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je da bi američko preuzimanje otoka silom značilo kraj NATO-a na koji se Europa oslanja desetljećima. To bi bio još jedan težak udarac odnosima SAD-a i Europe, ionako narušenim Trumpovim povratkom u Bijelu kuću. Europske zemlje očajnički žele zadržati Trumpovu administraciju na svojoj strani, barem zbog održivog mirovnog sporazuma za Ukrajinu. Trump tvrdi da mu je Grenland potreban zbog nacionalne sigurnosti. Velike europske sile, posebno Velika Britanija i Njemačka, predlažu značajno jačanje NATO-ove prisutnosti na Grenlandu i u cijeloj Arktici. Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je u ponedjeljak: 'Dijelimo zabrinutost SAD-a da ovaj dio Danske treba bolju zaštitu. Želimo zajedno poboljšati sigurnosnu situaciju na Grenlandu.'
Predsjednik Udruge njemačkih rezervista Patrick Sensburg pozvao je na stacioniranje barem jedne europske brigade na Grenlandu što prije. Britanija vodi razgovore o slanju vojnih snaga, brodova, zrakoplova, podmornica i protudronskih sustava. Bivša glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu ističe: 'Arktik je postao strateški prioritet nakon ruske invazije na Ukrajinu. Ali treba učiniti puno više'.
Grenland leži na najkraćoj putanji između kontinentalnih SAD-a i Rusije, ključan je za raketnu obranu i nadzire GIUK prolaz (Greenland–Island–UK) – strateški prolaz za ruske i kineske podmornice iz Arktičkog oceana u Atlantik. SAD već imaju bazu Pituffik Space Base, jednu od najvažnijih radarsko-satelitskih stanica. Danska je nedavno obećala 4 milijarde dolara za sigurnost Grenlanda, no Trumpova administracija to smatra nedovoljnim.
Stručnjaci poput Iana Lessera iz German Marshall Funda smatraju da Trumpa više zanima ekonomska kontrola: rijetki zemni metali, minerali ključni za visoku tehnologiju i obranu, te nove pomorske rute koje se otvaraju zbog otapanja arktičkog leda.
Većina Grenlanđana želi neovisnost od Danske, ali čak 85 % njih odbija ideju da postanu dio SAD-a. Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen izjavio je da će, ako budu morali birati, odabrati Dansku. Analitičarka Sara Olvig iz Centra za vanjsku i sigurnosnu politiku upozorava: 'Sve će ovisiti o predsjedniku. On je vrlo nepredvidiv. Ali ako SAD prisilom uzme Grenland, Sjedinjene Države više neće biti zemlja slobodnih. To će biti kraj NATO-a i demokratskog svijeta kakvog poznajemo.' Rusija i Kina pomno prate današnji sastanak. Na kocki je puno više od jednog otoka.
