Haški sud, koji koncem godine zatvara svoja vrata, objavit će danas presudu ratnom zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, preduge 22 godine od okončanja krvoprolića u Bosni i Hercegovini. Bit će to ne samo posljednja prvostupanjska presuda UN-ovog suda za kažnjavanje ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije, nego i jedna od najvažnijih presuda tog suda u njegovoj turbulentnoj 24-godišnjoj povijesti, piše Novi list.
General Mladić jedan je od onih uz čije ime novinari, zaboravljajući presumpciju nevinosti, u pravilu ne dodaju »osumnjičeni ratni zločinac« ili slične eufemizme, ne pokušavajući ublažiti njegov zločinački karakter. Jer Ratko Mladić, krvnik Srebrenice, sarajevski krvnik ili jednostavno krvnik Bosne i Hercegovine, na najgori mogući način personificira najteže zločine i najveća krvoprolića u ratu u Bosni i Hercegovini, od etničkog čišćenju u Prijedoru i okolici i trogodišnje krvave opsade Sarajeva, pa sve do genocida u Srebrenici.
Ti su zločini bili rezultat zločinačkog plana što ga je u šest točaka formuliralo vodstvo bosanskih Srba na čelu s Karadžićem, a za čiju je provedbu bio zadužen upravo Mladić. Proveo ga je brutalno i nemilosrdno, od točke do točke: »razdvajanja« srpskog od ostala dva naroda u BiH, Bošnjaka i Hrvata, stvaranja koridora u Posavini, etničkog čišćenja područja Drine, kako bi se izbrisala granica između Bosne i Srbije, uspostave granice na Neretvi i Uni, podjele Sarajeva i izlaza na otvoreno more. Iza Mladića ostalo je 100 tisuća mrtvih, 200 tisuća zatočenih u konc-logorima i dva milijuna raseljenih. Prvostupanjskom presudom balkanskom krvniku Haški sud zaokružit će procesuiranje i kažnjavanje političkog i vojnog ratnog vodstva bosanskih Srba, odgovornog za najteže ratne zločine i zločine protiv čovječnosti na tlu Europe poslije Drugog rata, uključujući i dvostruki genocid, piše Novi list.
Tužiteljstvo je zato zatražilo doživotni zatvor za Mladića, a tužitelj Alan Tieger citirao je u svojim završnim riječima na suđenju Mladiću u prosincu prošle godine nekadašnjeg izvjestitelja UN-a Tadeusza Mazowieckog, koji je rekao da »etničko čišćenje nije posljedica rata, nego njegov cilj, koji se postiže ubojstvima, prebijanjima, silovanjima i uništavanjem«. Genocid u Srebrenici, u kojem je Mladić imao ključnu ulogu, Tieger je nazvao »orkestriranim ubijanjem«, podsjetivši na Mladićeve riječi kako je došlo vrijeme da se »osvete Turcima«.
»Sredim Turke!«
Tužiteljstvo je u dokaznom postupku ispitalo 169 svjedoka, među kojima su bile žrtve i očevici Mladićevih zločina, zatim eksperti i predstavnici međunarodne zajednice, kao i svjedoci iz redova Mladićeve vojske koji su svjedočili za tužiteljstvo. Optužba je predočila i više od sedam tisuća dokaznih predmeta i dokumenata, dok je obrana ispitala 208 svjedoka, predavši u sudski spis više od dvije tisuće dokumenata.
Kako je genocid u Srebrenici pravomoćno potvrđen u više presuda Haškoga suda, ključno ostaje pitanje hoće li sudsko vijeće ovaj put presuditi da je etničko čišćenje s ciljem nasilnog i trajnog uklanjanja bosanskih Muslimana i Hrvata u šest općina BiH – Prijedoru, Ključu, Kotor Varošu, Sanskom Mostu, Foči i Vlasenici – također dosegnulo razmjere genocida. Bio bi to prvi sudski pravorijek, doduše još uvijek nepravomoćan, da se genocid nije dogodio samo u Srebrenici, nego i u drugim dijelovima BiH.
Kada je riječ o mogućoj presudi, očekuje se izricanje dugogodišnje zatvorske kazne, iako s Haškim sudom, zbog njegove nepredvidivosti, uvijek valja biti na oprezu. Činjenica je, međutim, da su za ista zlodjela trojica Mladićevih najbližih suradnika osuđena na doživotne robije, a Haag je Mladićeva suučesnika Radovana Karadžića za iste zločine prošle godine osudio na 40 godina zatvora.
Cijeli tekst pročitajte OVDJE.
