Sveta Lucija ili Luce obilježava se 13. prosinca i važan je blagdan u lokalnoj kršćanskoj tradiciji. Blagdanom sv. Lucije započinje božićni ciklus narodnih običaja: sadnja pšenice, gatanja, proricanja… Zaštitnica je vida i ona koja donosi svjetlost.
Ova svetica posebno se štuje u Splitu gdje je upravo kripta katedrale sv. Duje posvećena toj kršćanskoj mučenici koja se spominje kao jedna od posljednjih žrtava progona u vrijeme cara Dioklecijana, a umrla je mučenički 304. godine.
Progonitelji kršćana mačem su joj odrubili glavu nakon dužeg mučenja. Kroz svu kršćansku povijest štuje se kao mnogostruka zaštitnica slijepih (tjelesno i duhovno), ratara, lađara, staklara, krojača, tkalaca, pisara, vratara i kovača. Prema predaji, sv. Luciji su izvađene oči i stavljene na tanjur, pa se ona smatra zaštitnicom očiju i vida. Ona je kao svetica često na oltarnim palama i poliptisima i naslikana s očima na pladnju koji drži u ruci. Ponekad se kao njezin atribut javlja i svjetiljka koja označava božansku mudrost. Stoga, sigurno nije slučajno da joj je ime Lucija, jer je izvedeno iz riječi lux što znači svjetlo. Zato se u narodu Lucija štuje kao zaštitnica očiju.
Običaji i tradicijska događanja vezana uz blagdan svete Lucije
Sv. Lucija je zaštitnica očiju. Oni kojima trpi vid ili su bolesni na oči često se zavjetuju toj svetici. Uz taj zavjet običaj je i otiranje očiju oltarnom prostirkom.
Na blagdan sv. Lucije ne bi trebalo naprezati oči. Stoga, žene ne izrađuju ručne radove, ne tkaju niti šivaju na taj dan.
U Kaštelima je zabilježeno vjerovanje da sveta Luce dolazi noću, na tovarčiću, pa bi djeca za njega ostavljala ispred kućnih vrata slamu i vodu.
U Dalmaciji uvečer pred sv. Lucu, djeca bi odlazeći na spavanje, stavila pod jastuk čarape (bičve), jer su očekivala da im sveta Luce stavi darove. U čarapi bi osvanula šibica, a dobra bi djeca dobila i suhih smokava, bajama, oraha, jabuka, eventualno i kupovnih slatkiša. Ujutro su djeca međusobno pokazivala što su dobila.
Običaj je da se prati i zapisuje vrijeme kroz 12 dana od Lucije do Božića. Pučka predaja kaže da će sljedeće godine biti u pojedinom mjesecu takvo vrijeme kakvo je u odgovarajući dan od Lucije do Božića. Na njen dan također se sije pšenica, simbol života kod kršćana.
O blagdanu sv. Lucije piše i Maja Alujević iz Etnografskog muzeja u Splitu.
