Damir Barbir, predsjednik SDP Split, prof. Suzana Piacun, predsjednica savjeta za obrazovanje SDP Split i prof. dr Joško Markić, predsjednik savjeta za zdravstvo SDP Split obratili su se javnosti povodom Dana ružičastih majica, a njihovo priopćenje možete pročitati u nastavku.
Vršnjačko nasilje u školama i van njih je problem sa kojim se udruženo moraju boriti država, obrazovne institucije i roditelji. Rješavanje ovog problema jedan je od najvećih izazova za obrazovne institucije. Ovih dana puno se pričalo o edukativnim radionicama pa splitski Savjet za obrazovanje ponavlja svoj zahtjev iz 2018. godine o uvođenju Građanskog odgoja i obrazovanja kao fakultativnog predmeta u osnovne škole. U kurikulumu Građanskog odgoja i obrazovanja prevencija vršnjačkog nasilja osmišljava se kroz aktivnosti kojima se osvješćuju vlastiti postupci i važnost rada na sebi kao i timskog rada kroz koji se uči kvalitetno komunicirati i surađivati što je preduvjet da u kasnijem životu mladi kao odrasle osobe dobro funkcioniraju u društvu, kao odgovorni pojedinci. Kao dio programa prevencije vršnjačkog zlostavljanja pod nazivom "Za sigurno i poticajno okruženje u školama" UNICEF je za roditelje pripremio knjižicu o tome kako pomoći i podržati djecu koja trpe, koja su nasilna, ali i svu ostalu djecu u situacijama vršnjačkog nasilja. Priručnik za provedbu UNICEF-ovog programa prevencije vršnjačkog nasilja postoji u školama, ali ga treba približiti učenicima i roditeljima.
Sve češći su incidenti među učenicima i nesvjesnost o vlastitim postupanjima i odgovornosti među djecom. Tome doprinosi i suvremena tehnologija i tvz. superpovezanost (eng. hyperconnectivity) i lakoća kojom se nekoga može povrijediti bez konkretnog susreta ‘oči u oči’. Grad Zagreb prihvatio je Edukativni materijal koji obuhvaća kraće teorijske, stručne tekstove na temu nasilja, elektroničkog nasilja i nasilja u mladenačkim vezama. Pripremljene preventivne aktivnosti imaju za cilj senzibilizirati i poučiti učenike različitim oblicima nasilja te načinima donošenja odluka o različitim mogućnostima mirnog rješavanja sukoba, načinima (samo)zaštite, imaju za cilj i potaknuti ih na kritičko promišljanje o svim aspektima ovoga fenomena, ali i unaprijediti njihove socijalno-emocionalne kompetencije te doprinijeti lakšem svladavanju izazova današnjice kao i razvoju zdravog i odgovornog ponašanja.
Poruka je jasna: nasilje nije prihvatljivo, ali kako tu poruku i oprimjeriti u svim segmentima društva, ostaje zadatak na svima nama.
- godine u sklopu projekta „Pozitivan razvoj adolescenata u Hrvatskoj“ provedeno je istraživanje čiji je cilj bio ispitati pokazatelje pozitivnog razvoja, rizična ponašanja i internalizirane probleme na uzorku adolescenata. Istraživanje je obuhvatilo 10 318 učenika srednjih škola iz Pule, Varaždina, Splita i Osijeka. U istraživanju je sudjelovalo 1263 učenika iz 18 splitskih srednjih škola .
Voditeljica istraživanja dr. sc. Miranda Novak sa Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu predstavila je dobivene rezultate za Split i usporedila ih s rezultatima u drugim dijelovima Hrvatske te zaključila da rezultati ukazuju na gotovo identične teškoće i potrebe adolescenata u cijeloj državi po kojima je čak 14,5% izjavilo da je barem jednom u životu ozbiljno razmišljalo o počinjenju samoubojstva. Općenito se kod djevojčica pokazuje i veći stupanj depresivnosti, anksioznosti i stresa nego li kod dječaka. To jest, kod djevojaka su vidljiviji internalizirani problemi, dok dječaci više pokazuju oblike rizičnog ponašanja (alkohol, marihuana, kladionice) .
Svjetska istraživanja ukazuju da je pandemija dovela do smanjenja socijalnog kontakta djece i fizičke aktivnosti. Mentalno zdravlje se pogoršalo u njih 18-60%, ponajviše u smislu tjeskobe i depresije, a značajno se povećala učestalost problema sa snom. Istraživanje koje je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu na čelu s Borisom Jokićem i Zrinkom Ristić Dedić, pod nazivom „Nacionalno praćenje učinaka pandemije bolesti COVID-19 na sustav odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj“ također ukazuje kako je na živote značajnog dijela učenika različite dobi pandemija imala negativan utjecaj. Pritom se posebno ističe negativan utjecaj na psihičko zdravlje, a rezultati ukazuju i kako su promjene u nastavi uzrokovale pad radnih navika i motivacije kod učenika . Nažalost, značajno raste i porast kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece.
Stoga, tražimo da Grad Split rebalansom proračuna osigura formiranje koordinacije svih osnovnoškolskih psihologa i besplatno psihološko savjetovalište za djecu i roditelje.
Zdravlje općenito, a time i mentalno, iznimno je važno, naročito kada su u pitanju djeca i mladi. Problem postoji, i zato treba reagirati i to odmah. U nadležnosti Grada, kada je riječ o zdravstvu jesu preventivne aktivnosti, dužnost Grada je reagirati.
Povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja - Dana ružičastih majica, pozivamo gradonačelnika Splita, g. Ivicu Puljka da što prije osigura potrebna sredstva za edukaciju učenika i nastavnika, besplatno psihološko savjetovalište za djecu i mlade i u konačnici uvede Građanski odgoj i obrazovanje u splitske osnovne škole.
Nemoguće je često ono što nije pokušano…
