Svake godine 13. listopada svijet obilježava No Bra Day, dan koji, unatoč svom provokativnom nazivu, nosi duboku i ozbiljnu poruku — poticanje svijesti o raku dojke i važnosti redovitih pregleda.
Iako je u početku nastao kao internetska kampanja, ovaj dan prerastao je u globalni simbol borbe protiv bolesti koja svake godine pogađa milijune žena diljem svijeta.
U Hrvatskoj se, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, godišnje otkrije više od tri tisuće novih slučajeva raka dojke, dok je riječ o najčešćem malignom oboljenju među ženama. Godine 2023. od te bolesti je preminulo više od sedam stotina žena. Stručnjaci zato neprestano apeliraju na važnost ranog otkrivanja, jer su šanse za izlječenje tada višestruko veće. Samopregled dojki jednom mjesečno i redoviti mamografski pregledi nakon četrdesete godine ostaju najučinkovitija obrana.
No Bra Day, iako se često povezuje s pojmom slobode i udobnosti, ima i svoju kontroverznu stranu. Neki kritičari smatraju da kampanja nepotrebno seksualizira žensko tijelo i banalizira ozbiljnu temu, dok drugi ističu da upravo provokativan pristup privlači pozornost javnosti i potiče razgovor o zdravlju dojki — temi o kojoj se još uvijek nedovoljno govori.
Unatoč raspravama, osnovna poruka ostaje jasna: briga o zdravlju nije sramota, već čin hrabrosti i ljubavi prema sebi.
Zanimljivo je da korijeni ovog dana sežu u 2011. godinu, kada je anonimna inicijatorica pod pseudonimom Anastasia Doughnuts na društvenim mrežama pokrenula akciju poticanja žena da jedan dan godišnje odlože grudnjak – kao znak podrške oboljelima od raka dojke. Datum 13. listopada izabran je kako bi se poklopio s Mjesecem borbe protiv raka dojke, koji se obilježava tijekom cijelog listopada.
Ideja je brzo stekla globalnu popularnost, a društvene mreže svake godine tog dana preplave fotografije, poruke podrške i edukativne objave s oznakama #NoBraDay i #BreastCancerAwareness.
Zanimljiv je i povijesni kontekst – u modnoj industriji prvi je “no bra” grudnjak 1964. osmislio dizajner Rudi Gernreich, koji je želio stvoriti model koji ne oblikuje tijelo, već ga prati prirodno. Bio je to i simbol početaka ženskog oslobađanja iz strogih društvenih normi o izgledu.
Iako se pokret bez grudnjaka kasnije spojio s feminističkim valom 1960-ih i 1970-ih, No Bra Day danas ima primarno zdravstvenu i edukativnu ulogu — podsjetiti žene da upoznaju svoje tijelo i reagiraju na vrijeme.
U Splitu i Dalmaciji, udruge i zdravstvene ustanove svake godine tijekom listopada organiziraju radionice, predavanja i javne akcije posvećene ranom otkrivanju raka dojke. Cilj je isti: probuditi svijest, potaknuti žene na samopregled i podsjetiti ih da je prevencija najvažniji korak prema zdravlju.
Na kraju, No Bra Day nije poziv na odjeću ili golotinju — to je poziv na odgovornost, solidarnost i otvoren razgovor o temi koja se tiče svake žene.
Jer, kako poručuju iz hrvatskih udruga za borbu protiv raka:
“Grudnjak možeš skinuti, ali svijest o važnosti zdravlja ne smiješ nikad.”
