Dalmaciju karakteriziraju mnoge stvari, a jedna od njih je sigurno kamen. Mnogo godina bio je osnovni građevni materijal dalmatinskih kuća i popularnih “pojata”, koje su polako već otišle u povijest.

Da kamen ne zaborave generacije koje dolaze, proteklog vikenda održano je i Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida na Gardunu pored Trilja. Uz to, hrvatski kamen je kroz cijelu povijest prepoznat u svijetu, a da tako i ostane, velike napore ulaže HGK ŽK Split.

U Veroni je krajem rujna održan tradicionalni prestižni Sajam kamena, a tamo su pod pokroviteljstvom Županijske komore izlagali brojni hrvatski kamenari.

O sajmu, ali i potencijalu kamenarstva smo porazgovarali s Veliborom Jukićem, predsjednikom Strukovne grupacije proizvodnje i prerade arhitektonsko-građevnog kamena HGK – ŽK Split.

Proteklog vikenda održan je svjetski sajam kamena u Veroni. Jeste li zadovoljni pokazanim od strane hrvatskih kamenara u Italiji?

– Na „hrvatskom štandu“, koji slobodno možemo nazvati „dalmatinskim štandom“, bile su prisutne isključivo dalmatinske tvrtke na čelu s Jadrankamenom. Kod svih izlagača je prisutno zadovoljstvo nastupom i prezentacijom u okviru limitirane površine samog štanda.

Je li dalmatinski kamen prepoznat u Europi i svijetu kao nekada?

– Bijeli dalmatinski kamen koji petrografski pripada porodici tvrdih vapnenaca je od davnina prepoznat i dalje je tražen na europskom i svjetskom tržištu. Najpoznatiji kamen je Jadrankamenov bijeli bračko „Veselje“ a u zadnje vrijeme su traženi kamen Plano i Avoro koji imaju u ponudi više tvrtki. Svi navedeni materijali ulaze u razred vapnenaca koji, zajedno sa portugalskim, španjolskim i talijanskim vapnencima postižu najviše cijene na svjetskom tržištu za razliku od bliskoistočnih vapnenaca koji su znatno mekši i nižeg cjenovnog razreda.

Grupacija Županijske komore Split pokrovitelj je hrvatskim izlagačima na tom sajmu. Što vi, odnosno Komora, radite kako bi kamenari dobili prostor za djelovanje i promicanje kamenarstva?

– Nesporno je da je pokroviteljstvo izlaganjima korisno u financijskom i posebno u organizacijskom pogledu jer nitko od nas nema razvijene marketinške odjele i alate, pošto smo koncentrirani na proizvodnju i preživljavanje u „birokratskoj šumi hrvatske legislative“. Nesporno je da komora i potiče promicanje kamenarstva te se rado pridružujemo ili sami pokrećemo.

Apsurd je da se u zadnjih petnaest godina najviše bavimo promocijom na način dokazivanja da je naša djelatnost gospodarski izuzetno korisna te distanciranjem od tvrtki koje „uništavaju“ okoliš eksploatacijom. Nas proizvođače i prerađivače arhitektonsko građevnog kamena nitko na bilo kojem nivou ne subvencionira niti potiče od strane države. Imamo jedino potporu od matičnog ministarstva gospodarstva pri rudarstvu.

Osim časnih izuzetaka kao što su Pučišća i neke druge bračke općine u pravilu je lokalna zajednica protiv bilo kakvih proizvodnih aktivnosti i djelatnosti.
Važno mi je ilustrirati sav apsurd propisa u RH na primjeru kamenoloma u Planu i Segetu.

Radi se o kamenolomima koji su ishodili sve dozvole koje su bile tražene i počeli su raditi neki i desetljećima (Kao kamenolomi Plano i Seget u vlasništvu Jadrankamena te kamenolomi na području Plana koji rade više od 15 godina a u vlasništvu su više tvrtki). Do kamenoloma su proizvođači izgradili pristupne ceste, doveli struju, vodu, kanalizaciju znači kompletnu infrastrukturu. Krizni stožer vrijeme se uz te ceste do kamenoloma grade nelegalni objekti i priključuju na infrastrukturu koju su stvorili kamenolomi. Stvaraju se prava naselja i u jednom trenutku kroz zakon o legalizaciji svi nelegalni stambeni objekti postaju legalni. Posljedica? Sada vlasnici izvorno bespravno sagrađenih objekata ustaju peticijama protiv oduvijek legalnih kamenoloma sa zahtjevima za zabranom prometa kamiona, miniranjem , prašinom, bilo kakvim radom.

Koje mogućnosti stječu kamenari povezivanjem sa ŽK Split?

– Koristimo usluge HGK koje sadržavaju:

  •  informacije o interesu zainteresiranih stranih partnera, potencijalnih kupaca;
  •  organizaciju susreta, posjeta stranih delegacija;
  •  davanje podataka vezanih za informacije u tuzemstvu i inozemstvu na naš upit;
  •  davanje statističkih podataka vezanih za našu djelatnost;
  • izuzetnu podršku i inicijativu za osnivanje interesnih udruženja proizvođača i prerađivača arhitektonsko građevnog kamena i pružanje potpune logistike vezane za vođenje interesnog udruženja inicijative za sudjelovanje u projektima koji su povezani s našom djelatnošću.

Uz navedene usluge HGK i naši članovi su najtješnju i najuspješniju suradnju razvili u prezentaciji na stranim tržištima kroz sudjelovanje na specijaliziranim inozemnim sajmovima od kojih smo se zadnjih 15 godina koncentrirali na prisustvo na sajmu proizvođača arhitektonskog kamena MARMOMACC koji se održava svake godine u Veroni.

Naše iskustvo s HGK nam pokazuje da svako proizvodno društvo može iskoristiti njihov know-how, materijalne i ljudske resurse u svojem poslovanju i da nam njihova usluga utječe na racionalizaciju poslovanja i uštede u određenim segmentima poslovanja a u drugim segmentima poslovanja nam omogućuje veću realizaciju.

Vratimo se na veronski sajam. Koje dobrobiti su izlagači dobili završetkom manifestacije u Italiji?

– Dobrobiti koje donosi jedan tako veliki sajam koji se srećom nalazi u našem susjedstvu su jasne:

  •  prezentacija svojih vrsta kamenih proizvoda,
  •  kontakti s potencijalnim novim kupcima,
  •  kontakti s projektantima i arhitektima,
  •  susreti s postojećim domaćim i stranim kupcima.
  •  kontakti s proizvođačima opreme i repromaterijala
  •  spoznaja o mjestu u svijetu arhitektonsko-građevnog kamena koje imate ili možete ostvariti.

Koliko Hrvatska godišnje izveze kamena? Jeste li zadovoljni brojkama?

– Nismo zadovoljni brojkama, u Dalmaciji su brojke niže nego prije 10 godina, najviše zbog smanjenja proizvodnje u pučiškom Jadrankamenu koji je zbog unutrašnje krize od početka 2012. smanjio poslovanje a radi se o najvećem dalmatinskom proizvođaču i drugom po veličini u RH iza Kamena Pazin. Sve raduje evidentna stabilizacija poslovanja i oporavak Jadrankamena.

Brojke bi bile značajno veće da nije tako teško otvoriti nove kamenolome, proširiti sadašnje kamenolome ili čak zadržati sadašnje kamenolome. Postupak otvaranja kamenoloma je iscrpljujući i dugotrajan, a dolazak u fazu kada imate mogućnost komercijalne eksploatacije je dugotrajan i skup. Radi se o djelatnosti koja ne donosi dobit preko noći a nekima se nikad ne ostvari.

Je li škola u Pučišćima i dalje jedina na području Hrvatske? Kakve poticaje dajete učenicima za bavljenje kamenarstvom?

– To je naš ponos i baštinik tradicije. Ona je jedina takve vrste na širem području od male Hrvatske. Obzirom da se nalazi u Pučišćima koja su dom bijelog bračkog kamena i Jadrankamena razumljiva je njihova povezanost kroz desetljeća zajedničkog suživota i suradnje.

Vezano za simpatije, razumijevanje i ulaganja koja su kroz povijest pokazali Jadrankamen i općina Pučišća, Županija Splitsko-dalmatinska, ministarstvo obrazovanja RH, učenici s Brača, Dalmacije, Hrvatske i šire imaju izvanredne uvjete za školovanje koji iz godine u godinu postaju sve bolji zahvaljujući neprestanim ulaganjima.

Koje poteze planirate povući sljedećih godina, kako bi unaprijedili kamenarstvo na još jednu višu razinu?

– Kako je već dijelom spomenuto ranije, čeka nas budućnost u kojoj ćemo mi kroz svoje aktivnosti nastojati dokazati:

  •  baštinici smo jedne tradicije koja je stvorila sadašnje urbane cjeline jer da nije bilo dalmatinskih kamenoloma i našeg bijelog kamena  ne bi bilo dalmatinskih gradova i svih tih predivnih kamenih zdanja iz kojih je turistička industrija stvorila brand i na kojima zasniva najveće benefite;
  • naš proizvodni proces je, u okviru grupacije proizvođača građevinskog materijala na najvišem ekološkom stupnju u odnosu na ostale proizvođače građevinskog materijala;
  • naš utjecaj na degradaciju okoliša je zanemariv u odnosu na druge proizvođače građevinskog materijala jer mi blokove AGK pilamo ili kako bi na Braču kazali „beremo“
  • kako kamenarstvo i turizam idu zajedno;
  • kako se radi o jednoj gospodarskoj djelatnosti koja je samoodrživa, izvozno orijentirana i na koju porezni obveznici ne troše svoje novce kroz intervencije i subvencije države;
  • ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja i svim sljedećim uredima, odjelima na nivoima županija gradova i općina koje donose restriktivne odluke koje su sasvim u suprotnosti logici gospodarske valuacije registriranog rudnog bogatstva RH kako trebaju na pravilan način promatrati našu djelatnost i ne sputavati nas.

Držimo se one nemojte nam pomagati ali nemojte nas nastojati istisnuti. Naime, rudna bogatstva nisu česta i tamo gdje su utvrđena i postoji mogućnost eksploatacije. Kamenolom AGK može biti samo na mjestu gdje je utvrđeno rudno bogatstvo a ne tamo gdje bi neki birokrat, političar ili aktivist zamislio da bi bilo dobro da bude.



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime