Dalmatinska ili crnogorska janjetina? Sudionici rallyja iskušali rafting na Tari, divili se vrhovima Durmitora pa pokazali veliko srce - prikupljena sredstva za djecu

Drugi dan 14. Balkan rallyja bio je izrazito opuštajući jer su sudionici bili više ili manje stacionirani. Ovaj dio Crne Gore vjerojatno je najmanje prisutan u turističkim brošurama, iako moram kazati – sasvim neopravdano. Za Pljevlja sam prvenstveno čuo kroz meteorologiju. Ljubitelje klimatoloških podataka uvijek zanima gdje su se izmjerile pojedine apsolutne najviše i najniže temperature zraka, a poznato je da se u Pljevljima gotovo redovito bilježe najniže zimske temperature zraka u Crnoj Gori. Tako je u siječnju 2022. u mjestu Kosanica u općini Pljevlja izmjereno -33,2 °C. Ljetno subotnje jutro, naravno, nije bilo ni blizu tako hladno, no 10 °C bila je prava zima u odnosu na ono na što su Splićani naviknuli u kolovozu. Pljevlja imaju i nekoliko stvari opo kojima su poznate znatno šire od lokalnih okvira. Mogu se pohvaliti najvišim minaretom u Europi, jednim od najpoznatijih mladih sireva, ostacima velikog romskog grada čije se točno ime ni danas ne zna...

Šime Elez i sudionici Balkan Rallyja krenuli iz Splita po vrućini, stigli na kišu i jesenskih 13 stupnjeva: "Bilo je dobro, živ sam za divno čudo"

Nakon doručka u hotelu, sudionici rallyja mogli su birati kamo žele otići. Tako je dio, usprkos niskim jutarnjim temperaturama, krenuo na višesatni rafting čarobnim kanjonom Tare. Kanjon Tare najdublji je u Europi i drugi najdublji u svijetu, a zbog kristalno čiste vode nosi nadimak "suza Europe". Dio kanjona zaštićen je unutar Nacionalnog parka Durmitor, pod UNESCO-vom je zaštitom i dom je rijetkih biljnih i životinjskih vrsta. Osim prirodnih ljepota, poznat je i po mostu na Đurđevića Tari, inženjerskom čudu i simbolu junaštva iz Drugog svjetskog rata.

Pod durmitorskim vrhovima

Manji dio se opredijelio za kajaking, a moja grupa kroz krcati Žabljak uputila se prema Durmitoru, mitskoj crnogorskoj planini. Prije tri godine posjetio sam je prvi put s Planinarskim klubom Gojzerice, kada smo se popeli na najviši vrh, 2523 metra visok Bobotov kuk. Ovoga puta nije bilo planinarenja. Džipom smo stigli do sedla na oko 1800 metara nadmorske visine, gdje nam je rendžer naplatio 5 eura ulaznice za ovaj prekrasni Nacionalni park. Ako niste ljubitelj planinarenja, do ove visine možete doći automobilom, motociklom ili biciklom  i uživati u ljepotama visokog gorja. S nostalgijom sam gledao prema vrhovima planine, osobito na Šarene pasove. Radi se o fascinantnim slojevima stijena različitih boja koji su nastali tisućljetnim geološkim procesima. Sa svojim moćnim terencem skrenuli smo na malu uzvisinu nedaleko od uske i prometne planinarske ceste. Promatrao sam svoju grupu koja je potpuno potpala pod utjecaj ove moćne planine pa su se redale fotografije, videosnimke, poziranja, scenariji za budući dokumentarac. Sve je bilo spontano i iskreno; uživao sam gledati kako je svakoga ponaosob progutao duh planine. Iz iskustva znam da su prizori koje smo snimili na ovoj lokaciji među najupečatljivijima na cijelom putovanju.

GALERIJA

Kliknite za pregled

Kakva bi to bila planinska sreća bila da nismo nazdravili durmitorskom travaricom, pa smo se spremna želuca uputili nizbrdo, prema seoskom domaćinstvu Ćirović, nedaleko od Pljevalja. Na putu su u zajedničku grupu stizale fotografije i videa sudionika rallyja koji su bili na raftingu. S obzirom na viđeno, nije im bilo ni trunke manje zanimljivo nego nama – naprotiv. Na seoskom imanju, uz domaćine, dočekali su nas Dijana, Nikola i Nebojša, naši “generalni” domaćini. Ovo seosko imanje koje vodi obitelj bilo je idealno za doživjeti autohtonost podneblja. Središnja građevina je mali mlin – vodenica, star oko 120 godina, koji je i danas funkcionalan. Na katu vodenice nalazi se apartman, a do njega sjenica u čijem smo moćnom hladu pronašli osvježenje uz vodu, sok od aronije, a nešto kasnije i domaće specijalitete poput pite od koprive ili uštipaka s džemom od šljiva. Vjerujte mi na riječ, radi se o najboljem džemu koji sam ikada kušao. Ne možete ga kupiti od domaćina jer ga oni proizvode samo koliko im je potrebno za sezonu. Ne sadrži ni grama šećera, a dovoljno je reći da su gotovo svi tražili repete.

Oko 17 sati opraštamo se od srdačnih domaćina i odlazimo u Pljevlja gdje je veći dio krenuo na kratki predah u hotel, a dio u Zavičajni muzej Pljevlja. Moram naglasiti da su večer prije ideju o posjeti muzeju iznijeli naši Dijana i Nikola, a mi smo je srdačno prihvatili. Kako i ne bi kada je kustos muzeja, Miloš Gačević, otvorio vrata muzeja u ovaj kasni sat samo zbog nas. Količina energije i zaljubljenosti u svoj posao koju ovaj sjajni kustos ima teško je prepričljiva. Osim što nas je srdačno dočekao u muzeju, približio nam je svaki njegov dio, a svi ljubitelji arheologije i povijesti koji prolaze kroz Crnu Goru morali bi ga posjetiti. Mene se toliko dojmio da ću naknadno objaviti zasebnu reportažu samo o muzeju. Muzej sadrži prapovijesni dio i pokriva vremensko razdoblje do Novog vijeka. Tisuće eksponata pronađene su na području Pljevalja, ponajviše iz rimskog doba kada se ovdje nalazilo naselje za koje se procjenjuje da je brojilo oko 17.000 stanovnika. Municipium S kod Pljevalja bio je rimski municipij iz 1. stoljeća, jedno od najvažnijih urbanih središta tog doba na prostoru današnje Crne Gore. Danas se ondje mogu vidjeti ostaci foruma, hramova, mozaika i nekropole, što svjedoči o visokom stupnju romanizacije i kulturnog života u tom kraju. Zanimljivo je da se ni danas ne zna pravi naziv ovog naselja. Uvjerljivo najvažniji nalaz s ovog područja je – diatreta ili tzv. rešetkasta čaša.

To je izuzetno rijedak rimski stakleni artefakt iz 4. stoljeća, rađen posebnom tehnikom u kojoj se iz jednog komada stakla izrezuje mrežasta „košara“ oko same čaše. Meštar toga vremena za života je mogao izraditi jednu ili dvije takve čaše. U svijetu je danas poznato samo pet ovakvih sačuvanih prmjeraka. Ona se zasad čuva na tajnoj lokaciji u Crnoj Gori, a u muzeju u Pljevljima izložen je njezin hologram. Radi se o najvažnijem artefaktu na području Crne Gore, a radi se o jednom od najvažnijih nalaza u Europi. Iako je težnja da se diatreta nađe u stalnom postavu muzeja prisutna već dugi niz godina, za to će biti potrebno najprije udovoljiti brojnim sigurnosnim preduvjetima. Nema nikakve sumnje da će, jednom kada se izloži, diatreta postati znamenitost koju će pohoditi tisuće turista iz cijelog svijeta. Što će tek biti kada se arheološki istraži i prezentira Municipium S! I ovdje, nažalost, praksa pokazuje balkanski način viđenja vrijednih arheoloških nalazišta: privatni vlasnici ne daju istraživanja jer za otkup do sada neatraktivnog zemljišta traže višestruko veće cijene u odnosu na tržišnu vrijednost. Sada je sve na Ustavnom sudu. Slični scenariji događaju se i u Hrvatskoj – pogledajte samo primjer Stobreča, gdje ni Grad ni Ministarstvo ne pokazuju volju adekvatno valorizirati tako važan povijesni prostor.

GALERIJA

Kliknite za pregled

Spomenimo da se u ranu večer dogodilo vaganje sudionika rallyja. Naime, zbog gastronomskog obilježja cijelog događaja, sudionik koji po povratku u Split najviše dobije na kilaži, dobit će posebnu nagradu.

Što se tiče cijena u ovom dijelu Crne Gore, vremena za istraživanje bilo je na kapaljku. Ipak, posve je jasno da je sjever ove zemlje kudilkamo jeftiniji od obalnog pojasa. Primjerice, u predvečer sam sjeuo u kafić na središnjem trgu. Veliku kavu s toplim mlijekom i bočicu minarelna vode platio sam 2.50 eura.

Humanitarna večer, prikupljeno 3.500 eura 

U večernjim satima odlazimo u tek otvoreni restoran Breznik. Upravo je ovdje Rotary klub Pljevlja, u suradnji s BMW Moto klubom Dalmacija i Turističkom organizacijom Pljevalja, organizirao humanitarnu večeru u kojoj su se prikupljala sredstva za korisnike Dnevnog centra za djecu s poteškoćama u razvoju. Među onima zbog kojih ćemo boravak u Pljevljima pamtiti po dobru cijeli život bila je Dijana Jurić.

– Na naše veliko zadovoljstvo, domaćini smo ove dionice 14. Balkan rallyja. Imali smo svega nekoliko dana za organizaciju, no s obzirom na to da ste prvi put u Pljevljima, jako nam je bilo stalo da napravimo sve što možemo da se osjećate ugodno u našem kraju. Pljevlja su grad predivne prirode, grad brojnih kulturno-povijesnih znamenitosti. Naravno, tu su mogućnosti svih mogućih outdoor aktivnosti poput raftinga, kajaka, biciklizma, planinarenja, ali i boravka na seoskim domaćinstvima i uživanja u bogatoj autohtonoj kuhinji.

U sklopu programa tijekom subote posjetili smo seosko domaćinstvo Ćirović s tamošnjom 120 godina starom vodenicom. Tu su se degustirala naša tradicionalna jela i domaći proizvodi. Posjetili smo Zavičajni muzej Pljevlja, jedan od najljepših muzeja u regiji, koji u svome fundusu broji preko 5000 eksponata. U muzeju se može vidjeti hologram najveće arheološke znamenitosti pronađene u Pljevljima, a to je rimska diatreta. U svijetu ih je samo pet pronađenih u cijelosti. Nastojimo što prije stvoriti uvjete da je izložimo kako bi joj se mogli diviti svi posjetitelji muzeja. Naglašavam da je diatreta najveće nepokretno kulturno blago Crne Gore i njezina bi prezentacija značila neviđen kulturni iskorak ne samo za Pljevlja nego i za Crnu Goru – ističe Jurić.

Direktorica naglašava da je ugodno iznenađena zainteresiranošću sudionika Balkan rallyja za povijesne i baštinske znamenitosti ovog dijela Crne Gore.

– Dva dana smo uživali surađivati s ovakvim ljudima. Naglašavam da smo vrlo zahvalni na humanitarnoj noti večeri gdje su se prikupljala sredstva za djecu – dodala je.

Čitateljima Dalmacije Danas poručila je:

– Dođite u Pljevlja, mjesto očaravajuće prirode, čistog zraka, bogate kulturno-baštinske ostavštine i izvorne gastro ponude. Turizam se mijenja iz godine u godinu, a Pljevlja nude upravo ono što moderni turist traži – bijeg od gužvi, čistu prirodu, aktivni odmor i autohtonost.

Željan Rakela bio je iznimno zadovoljan epilogom humanitarne večeri.

– Do sada smo pomagali dječjem vrtiću u Vlasotincima, ali zbog novonastale situacije u Srbiji morali smo odustati od toga plana. Iako su nam naši tamošnji prijatelji priredili sjajan program i zabavu, stigli smo u Pljevlja gdje smo primljeni otvorenih ruku. Hvala dragom Bogu što nam je dao mogućnost pomagati potrebitima – kazao je Splićanin nakon održane humanitarne večere. Članovi BMW Moto kluba Dalmacija prikupili su 2500 eura, a vlasnik hotela Pljevlja doprinio je akciji s 1000 eura pa je Dnevnom centru za djecu s poteškoćama u razvoju u Pljevljima ukupno uručeno 3500 eura.

Trećeg dana rallyja ekipa se uputila prema Makedoniji…