Maja Jurišić je predsjednica udruge Pokret otoka i naša treća kandidatkinja za osobu godine portala Dalmacija Danas. Njene aktivnosti u civilnom sektoru počele su unutar šoltanske udruge Buđenje, no Jurišić je lokalne aktivnosti postupno proširila na sve otoke prvo kroz inicijativu Pokret otokA, a potom i kroz formalnu udrugu. Šoltanka često ističe da je njena funkcija formalnost, a Pokret je vođen timom ljudi s jednakom željom da poboljša uvjete života na otocima.
Pokret otoka došao je u fokus medija i javnosti zbog glasnog otpora preklanjskom dodjeljivanju koncesije za plažu Zlatni rat zagrebačkoj tvrtki s nula zaposlenih. Otočani su uspjeli spriječiti brzopleto dodjeljivanje koncesije koja je u konačnici poništena.
Aktivizam u 2017. godini postupno se pretvarao u uključivanje članova udruge u razna tijela koja su radila na promjeni legislative vezane uz koncesije, a osobito one nad pomorskim dobrom. Udruga je kroz svoje amandmane aktivno sudjelovala i u izradi tako dugo očekivanog novog Zakona o otocima. Najesen 2018. godine Maja Jurišić dobiva adresu u Bruxellesu gdje postaje hrvatska predstavnica inicijative "Čista energija za EU otoke" pri Europskoj komisiji.
Predsjednica ste udruge Pokret otoka koju su mnogi prepoznali kao afirmativnu nevladinu udrugu koja se bori za dobrobit otočana. Je li teško biti predsjednica takve udruge?
- Neću reći da je teško, nego da je izazovno. Tip sam osobe koja bi voljela da je Pokret otoka usmjeren prema tome da stvara osobe, jer mislim da se samo tako može graditi zajednica. Iako sam službeno predsjednica Pokreta, osjećam se samo kao jedan od članova tima koji ima malo širu viziju, tako da je moja funcija samo formalne naravi.
U fokus javnosti došli ste u proljeće 2017. nakon slučaja koncesije nad plažom Zlatni rat u Bolu. Što se tada sve promijenilo po pitanju koncesija, među ostalim, zahvaljujući nastojanjima Pokreta otoka?
- Iako se možda ne vidi toliko u javnosti, jako se puno pozitivnih promjena dogodilo. Često znam kazati da smo svjedočili tektonskim promjenama u upravljanju pomorskim dobrima, tako da mislim da se isplatila svaka uložena sekunda u cijelu priču. Od našeg aktivističkog angažmana prerasli smo u partnere donositeljima odluka. Prepoznati smo kao udruga koja nije od onih koji govori samo kada nešto ne valja, već i predlaže načine na koje će se nešto rješavati, osobito po pitanju Zakona o pomorskom dobru, upravljanja pomorskim dobrima i izdavanja koncesija i koncesijskih odobrenja.
Puno se promjena dogodilo, pogotovo u stavu Splitsko-dalmatinske županije prema upravljanju pomorskim dobrima i prema sankcioniranju loših koncesionara. Na nivou Ministarstva smo bili prihvaćeni kao relevantan čimbenik za ukazivanje na način kako bi se trebalo upravljati plažama.
Isto tako, popratili smo ova zadnja događanja na Šolti, gdje je Ministarstvo pomorstva utvrdilo nepravilnosti pri upravljanju. Samim tim su upozoreni svi da dolazi kraj takvom načinu upravljanja i da nisu zaštićeni onoliko koliko su bili prije, već se počinje gledati način na koji se upravlja.
U zadnjem kvartalu 2018. godine jedna od glavnih tema na otocima bila je novi Zakon o otocima. Hoće li on zaista donijeti boljitak našim otocima?
- Neće samo Zakon o otocima donijeti boljitak, ali može biti jedan od kotačića usmjerenih prema boljitku života otočana. Zakon o otocima je izuzetno kompleksan, kao i život na otocima. Obzirom da se isprepleću različiti interesi, različita je nadležnost svih ministarstava, agencija i institucija. Naravno, postoje elementi Zakona o otocima koji će svakako omogućiti otocima više prilika, i za razvoj i za povećanje broja stanovnika.
Vlada li letargija među našim otočanima?
- Letargija vlada među svim stanovnicima države, a vjerojatno i šire, tako da ne bih generalizirala na otočane.
Izabrani ste za hrvatsku članicu inicijative “Čista energija za EU otoke” pri EK. Što je spomenuta inicijativa i hoće li donijeti dobro otocima u Hrvatskoj?
- Spomenuta inicijativa je zapravo proizašla iz angažmana nekoliko zastupnika, između ostalog Tonina Picule, da se otocima posveti veća pažnja na nivou Europske Unije. Inicijativa će se u sljedećih godinu dana specificirati je li potrebno tijelo samo za otočane na razini Europske unije. Konkretno, radi se o energetskoj tranziciji EU otoka, s dugoročnom intencijom da tajništvo za otoke pokriva apsolutno sve što se tiče otoka.
Hoće li donijeti boljitak otoka ne ovisi samo o donositeljima odluka, nego i o stanovnicima, tako da ne bih pričala samo s jedne strane. Zakoni su tu da se donose, ali i provode. Građani su tu da iskorištavaju potencijale koji su im dani. Ako ne bude rada i s jedne i druge strane, onda neće biti boljitka.
Za kraj, koja je Vaša poruka otočanima?
- Poručila bih svim otočanima da zajedno, konkretnim akcijama i uključivanjem u demokratske procese, možemo poboljšati život na otocima. Ne trebamo čekati da netko drugi učini nešto za nas već promjena mora doći od svakog pojedinca da bi se manifestirala na cijelo društvo. Probudimo se i čuvajmo naše otoke za buduće generacije.
- DALMACIJA DANAS IZBOR ZA OSOBU 2018. GODINE: Vinko Prizmić (HGSS): “Ljudi koji trebaju našu pomoć bez helikoptera nemaju šanse”
- DALMACIJA DANAS IZBOR ZA OSOBU 2018. GODINE – Ante Bonacin (Prometov vozač): “Danas je došlo da svatko gleda sebe”
