Konačno se počinje s projektom obrane od zaslanjenja doline Neretve. Na veliko zadovoljstvo ovdašnjih poljoprivrednika, najavljena je javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš tog iznimno važnog projekta.
Zalijevanje slanom i nekvalitetnom vodom znatno umanjuje urod poljoprivrednih kultura. S ovim problemom godinama se bore poljoprivrednici doline Neretve, poglavito u ljetnim mjesecima, kad u neretvanske kanale koji služe za zalijevanje prodre more.
Riječ je o štetnoj pojavi koju uvjetuje manji dotok slatke vode koritom rijeke Neretve, pa se klin slane vode “rastegne” i preko granice, sve do Čapljine. Uz bazene slatke vode za navodnjavanje, planirana je kod Opuzena izgradnja brane – prevodnice koja bi zaustavljala ulijevanje mora u Neretvu. Nešto slično već je viđeno u Nizozemskoj, piše Dubrovački vjesnik.
Hrvatske vode intenzivno prate problematiku uzgoja tradicionalnih poljoprivrednih kultura u uvjetima zaslanjenih tala, površinskih i podzemnih voda i pokušavaju pružiti adekvatan odgovor u vegetacijskom periodu nizom tehničkih mjera, kao što su izgradnja sustava javnog navodnjavanja i smanjenja stupnja zaslanjenosti tala, površinskih i podzemnih voda.
U sušnom razdoblju poljoprivrednici svoje kulture navodnjavaju zaslanjenom vodom iz melioracijskih kanala, što s jedne strane djelomice umanjuje štetu zbog suše, ali s druge strane iz godine u godinu kumulativno povećava zaslanjenost tla, što je mjestimice već dovelo do trajnog gubitka tla – ističe Valentin Dujmović, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda.
Monitoring i istraživanja koja provodi Sveučilište u Zagrebu – Agronomski fakultet pokazuje kako je već danas oko 100 hektara poljoprivrednog zemljišta prekomjerno zaslanjeno i trajno izgubljeno za poljoprivrednu proizvodnju te da je više od 40 posto poljoprivrednih površina u kategoriji slabo do umjereno zaslanjeno tlo.
Smanjeni dotok svježe vode iz sliva rijeke Neretve u vegetacijskom razdoblju (zbog izgrađenih hidroenergetskih objekata uzvodno, u susjednoj Bosni i Hercegovini) dodatno pogoršava stupanj zaslanjenosti površinskih i podzemnih voda i tala.
– Projekt zaštite od zaslanjenja tala i voda područja donje Neretve ključna je mjera za smanjenje stupnja zaslanjenosti površinskih i podzemnih voda i tala.
Projekt obuhvaća izgradnju mobilne pregrade na rijeci Neretvi kao fizičke barijere prodoru “klina” zaslanjene vode. Uzvodno od pregrade formirat će se bazen slatke – nezaslanjene vode, koja će se preko crpne stanice, mikroakumulacije i tlačne distribucijske mreže dovesti do poljoprivrednih površina.
Tako će se omogućiti ispiranje soli iz gornjeg površinskog sloja tla, čime će se u rizosferi smanjiti stupanj zaslanjenosti tala, a biljke će u korijenovu sustavu dobivati svježu vodu potrebnu za normalni rast u sušnom dijelu godine.
Realizacijom ovog projekta s jedne će se strane smanjiti stupanj zaslanjenosti tala, površinskih i podzemnih voda, a s druge strane osigurava se navodnjavanje tradicionalnih poljoprivrednih kultura kvalitetnom nezaslanjenom vodom – objašnjava Dujmović.
Projekt se sastoji od dvije komponente: mobilna pregrada na rijeci Neretvi sastoji se od armiranobetonskog temelja i pet čeličnih mobilnih segmenata dimenzija 20 × 11 metara. Podizanje i spuštanje teških čeličnih segmenata provodi se korištenjem uzgonske sile, odnosno punjenjem segmenata zrakom/vodom.
Pregrada bi bila u funkciji u sušnom razdoblju, a u ostalom dijelu godine bila bi spuštena na dno korita rijeke. Za neometan prolazak brodova predviđena je brodska prevodnica za plovila dužine do 60 metara, a za migraciju riba predviđena je riblja staza.
Sustav tlačne distributivne mreže za transport svježe, nezaslanjene vode na poljoprivredno zemljište sastoji se od zahvata vode u Maloj Neretvi (otvoreni kanal i gravitacijski cjevovod) crpne stanice kapaciteta 2,4 m³/s, mikroakumulacije korisnog volumena 100.000 m³ te tlačne distributivne mreže od 116 kilometara.
U konačnici se i ranije izgrađeni sustav navodnjavanja Glog također spaja na ovaj distributivni sustav, te više neće biti ovisan o kvaliteti vode u Maloj Neretvi.
Ishođena građevinska dozvola
Za Projekt zaštite od zaslanjenja tala i voda na području donje Neretve ishođene su sve građevinske dozvole, riješeni su imovinskopravni odnosi, izrađeni svi izvedbeni projekti i pripremljena je dokumentacija o nabavi.
Također, ažurirana je Studija izvodljivosti, a u tijeku je ponovljeni postupak procjene utjecaja na okoliš i glavna ocjena na ekološku mrežu, a sve u sklopu pripreme i prijave projekta za EU financiranje.
Ministarstvo nadležno za provođenje postupka procjene zahvata na okoliš u razdoblju od 21. svibnja do 19. lipnja ove godine organizira javnu raspravu o Studiji utjecaja na okoliš. Prema Studiji izvodljivosti, procijenjena vrijednost investicije iznosi 73,5 milijuna eura s PDV-om.
Projekt je nominiran za sufinanciranje iz nacionalnog programa “Konkurentnost i kohezija” (OPKK) za razdoblje 2021. – 2027. godine. Za izgradnju ovog projekta potrebne su četiri godine, doznajemo u Hrvatskim vodama.
Neretvanski poljoprivrednici s kojima smo razgovarali puno očekuju od sustava navodnjavanja i obrane od soli, koji će im uvelike olakšati ionako težak posao na njivama. Zalijevanje slanom vodom znatno umanjuje prinose kupusnjača, lubenica te u konačnici i mandarina, koje su jedino hrvatsko izvozno voće.
Nekvalitetna voda umanjuje prinose
– Ako se sustavno zalijeva slanom vodom, mijenja se struktura tla i zemljište je iz godine u godinu manje plodno. Struka je potvrdila da se na područjima gdje se zalijeva kvalitetnom vodom voćarski prinosi udvostruče, a povrtlarski utrostruče – ističu poljoprivrednici.
Upravo su zbog zalijevanja nekvalitetnom vodom u dolini Neretvi prisutne oscilacije proizvodnje, pa tako jedne godine hektar lubenica može dati prinos i do 70 tona, a druge godine, ako je suša pa se navodnjava bočatom vodom, samo 50 tona.
Kad se izgradi vodonatapni sustav, poljoprivredna će se proizvodnja ujednačiti i intenzivirati, a to je i jedini cilj neretvanskih poljoprivrednih proizvođača.
I navodnjavanje…
Osim pregrade na rijeci Neretvi, projekt podrazumijeva i gradnju tlačne distributivne mreže za transport ‘slatke‘ vode u dužini od 116 kilometara kojom će se napajati 1887 hektara poljoprivrednih površina.
