Proteklog ljeta na srednjodalmatinskim otocima uočene je veći broj crnih udovica od uobičajenog, a pojava se povezuje sa izostankom značajnijih kiša. Iako je stigla jesen, kako nam javljaju čitatelji, ovih opasnih paukova i dalje ima, kako u poljima, tako i u zatvorenim prostorima.

Ove fotografije snimljene su na Pelješcu tijekom jučerašnjeg dana:

Već ime paukova iz roda Latrodectus – crna udovica – indikativno govori o prijetnji koju ljudi u vezi njih percipiraju.

Rod Latrodectus broji 30 vrsta, raširenih na svim kontinentima osim Antarktike. Ovi paukovi, poznatiji pod imenom crne udovice, spadaju u porodicu Theridiidae i karakteristični su po tome što imaju sjajno crno tijelo prošarano crvenim mrljama. U Hrvatskoj je prisutna vrsta Latrodectus tredecimguttatus, koja je latinsko ime dobila po tome što na dorzalnoj strani ima karakterističnih 13 crvenih točaka. Ime crna udovica potječe od pojave da ženka nakon parenja pojede mužjaka, što se međutim događa samo ponekad, obično kad se nalaze u ograničenom i skučenom prostoru. Uz L. tredecimguttatus, značajne (posebice zbog razvoja protuotrova) su vrste Latrodectus mactans u Sjevernoj Americi i Latrodectus hasselti u Australiji, piše Recipe-cpsa.

Kako i kada grizu?
Ugrizi se obično dešavaju u peridomestičkim situacijama, na tamnim i suhim mjestima. Često su u pitanju situacije poput obuvanja cipela, stavljanja biciklističke kacige ili rukavica za vrt. Crne udovice ne grizu samoinicijativno, nego obično iz obrane jer ih u ovakvim situacijama ljudi obično slučajno prignječe. Tako se ugrizi znaju dogoditi i u premještanju namještaja izvan kuće, ili u sađenju biljaka. U prirodnom okolišu, dalje od ljudi, žive pod kamenjem, u jazbinama malih sisavaca, pod panjevima i u grmovima. U mediteranskom području često se nalaze na pšenici, pa njihov ugriz predstavlja rizik na poslu za poljoprivredne radnike. U prošlosti su se ugrizi često događali u vanjskim i poljskim toaletima. Češće grizu ženke, a najviše slučajeva ugriza ima tijekom ljetnih mjeseci, u srpnju i kolovozu.

Simptomi
Ugriz crne udovice izaziva naglu i oštru bol poput uboda iglom. U nekim slučajevima radi se o ‘suhom ugrizu’ (bez ubrizgavanja otrova), a od ‘mokrih ugriza’ (kad je otrov ubrizgan), u oko 75% slučajeva doći će samo do lokalizirane boli bez daljnjih posljedica. Međutim, može se razviti i latrodektizam, što je klinički naziv za sindrom uzrokovan neurotoksičnim komponentama otrova. Ključna sastavnica otrova je alfa-latrotoksin (α-LTX), protein od 120 kDa koji se veže na presinaptičke stanične membrane (na specifične receptore neureksin i latrofilin 1). Vezanje na receptore uzrokuje oslobađanje velike količine neurotransmitera vezikularnom egzocitozom i onemogućuje njihovu resorpciju. Neureksin je eksprimiran samo u mozgu, dok je latrofilin 1 eksprimiran u svim tkivima i odgovoran za sistemsku reakciju koja se može razviti nakon ugriza.



Na mjestu ugriza nisu vidljivi tragovi probijanja kože, a ugriz je prepoznatljiv po tome što na području oko njega dolazi do znojenja i piloerekcije (podizanja dlaka, ‘naježenosti’). Bol je lokalna, regionalna ili zračeća. Može se početi širiti, obično prema gore, a onda može doći i do generalizirane boli (u leđima, u prsima, na ramenima, u abdomenu). Ostali simptomi latrodektizma mogu ali ne moraju uključivati hipertenziju, agitaciju, paresteziju, glavobolju, ptozu, ukočenost mišića, mučninu, povraćanje i pretjeranu salivaciju. Latrodektizam je ipak prilično rijedak – povećan rizik od komplikacija imaju novorođenčad, stariji, trudnice, kao i osobe s hipotenzijom ili srčanim problemima. Simptomi obično prestaju nakon 24-72 h, a u rijetkim slučajevima još tjednima ili mjesecima zaostaju spazmi, parestezije, agitacija i slabost.

Osobama koje sumnjaju na ugriz crne udovice savjetuje se da potraže liječničku pomoć. Ipak, u većini slučajeva se simptomi mogu razriješiti i bez medicinske intervencije. Učestalost komplikacija i smrtnost teško je procijeniti, jer neki od ugriza mogu biti bez ubrizgavanja otrova, a neke osobe možda i ne potraže liječničku pomoć. U SAD-u, gdje se protuotrov koristi rijetko, već desetljećima nije bilo zabilježene smrti.

Kako se liječi?
Blag do umjeren latrodektizam liječi se suportivno, dok se teži slučajevi liječe intravenskim kalcijem, miorelaksansima, analgetičkim opioidima i protuotrovom. S obzirom na to da su pacijenti u jakim bolovima, ključan cilj terapije ublažiti ih. Generalno, terapija latrodektizma nedovoljno je dobro istražena i postoje nedoumice oko učinkovitosti različitih lijekova.Protuotrov i su preparati s protutijelima koji se proizvode iz plazme životinja (u ovom slučaju konja), nakon što se u njih injektira otrov. Kod crne udovice, protutijela u pitanju su IgG. Predloženi mehanizmi kako djeluju je da se vežu na aktivno mjesto komponenata otrova, blokiraju vezanje otrova na ciljno mjesto, sprečavaju distribuciju u ciljna tkiva i povećavaju brzinu eliminacije otrova. Postoji nekoliko vrsta protuotrova koji se proizvode, redom u SAD-u, Australiji, JAR-u, Argentini i Meksiku. Jedna vrsta protuotrova razvijena je u Jugoslaviji, a u Hrvatskoj ju je Imunološki zavod proizvodio do 2011. Danas se u Hrvatsku serum s protuotrovom uglavnom uvozi iz Južnoafričke Republike.

Učinkovitost protuotrova nije sa sigurnošću utvrđena i temelji se na anegdotalnom iskustvu i retrospektivnim studijama. Primjena protuotrova u nekim slučajevima može izazvati alergijske reakcije i serumsku bolest (taloženje imunokomplekasa u stijenke krvnih žila što uzrokuje upalnu reakciju), pa ga se obično primjenjuje tek ako se razvije teži oblik latrodektizma. Međutim, neke randomizirane kontrolirane studije (gdje kontrolna skupina prima placebo) nisu utvrdile statistički značajne razlike u reakciji pacijenata na protuotrov u odnosu na reakciju na placebo, te je moguće da bi se slučajevi koji se razriješe nakon primjene protuotrova razriješili i ‘sami od sebe’.

Ugrizi crnih udovica, iako rijetko fatalni, mogu biti izrazito bolni pa je razvoj učinkovite terapije i procjena učinkovitosti i sigurnosti već postojeće izrazito potreban. U tome bi zasigurno dodatno pomoglo i razjašnjavanje nekih nedoumica koje postoje oko mehanizma djelovanja alfa-latrotoksina, što bi olakšalo modifikaciju trenutno postojećih kliničkih protokola po pitanju ugriza crnih udovica.

 

 


Moja reakcija na članak je...
Vau
0
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
0
Molim?
0

Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime