Kad sve bude jasno, potrudit ćemo se da cijena bude što niža ili da bude besplatno. Ali kada dođe na tržište, najvažnije je da će biti na raspolaganju građanima.

Komentirao je tako premijer Andrej Plenković rezerviranih 300 milijuna doza oksfordskog cjepiva čija je treća faza ispitivanja trenutno obustavljena. Hrvatska očekuje 1,5 milijuna doza kada krene proizvodnja. U oksfordsko cjepivo protiv Covid-19, cijela EU polaže nadu, no kako je jedan volonter teško obolio, istraživanje je obustavljeno dok se ne otkrije uzrok bolesti.

Naš ugledni liječnik i bivši ministar Dragan Primorac za 24 sata pojašnjava o čemu se radi.

– Ako je vjerovati objavama u NY Timesu, a i sam imam iste neslužbene informacije iz Amerike, volonter koji je sudjelovao u trećoj fazi ispitivanja oksfordskog cjepiva, obolio je od akutnog transverzalnog mijelitisa, tj. akutne upale sive i bijele tvari u jednom ili više susjednih segmenata kralježnične moždine. Posljedica ove bolest su motorički problemi i gubitak osjeta, a gdje se gubi osjet, ovisi o visini oštećenja leđne moždine – pojasnio je dr. Primorac. Ova bolest nije nimalo bezazlena, a Primorac kaže da se otkriva analizom likvora, magnetskom rezonancom i krvnim pretragama.

– Ovo je samo još jedan dokaz zašto je treća faza ključna u istraživanju cjepiva i procjeni njegove učinkovitosti. Unutar prve dvije faze otkriveno je da stvaraju antitijela na koronu i da jača imunitet. No s obzirom na bolest koja se pojavila kod volontera, najlogičnije što su mogli učiniti je privremena obustava istraživanja – dodaje Primorac.

Ujedno ističe kako tek treba dokazati što je uzrok bolesti.

Znanstvenici sada moraju otkriti da li je cjepivo uzrok bolesti ili se to dogodilo nevezano za cijepljenje. Naime, do akutne upale sive i bijele tvari u leđnoj moždini može doći nakon postinfektivne upale, kod multipla skleroze, nakon uzimanja lijekova, dodaje Primorac. Inače, riječ je o cjepivu za koje je aplicirala i Hrvatska te bi, kada i ako dođe do proizvodnje, trebali dobiti 1,5 milijuna doza.

Naš najveći autoritet u području cijepljenja, prof.dr. Goran Tešović iz Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, kaže da će daljnja sudbina ovoga cjepiva ovisiti o tomu je li bolest ispitanika vezana baš uz cjepivo, ili je naprosto riječ o vremenskoj koincidenciji i stanju koje se javilo neovisno o cijepljenju, pišu 24 sata.

– Ne znamo detalje u ovom trenutku. Iz Oxforda se spominje samo da je u pitanju ozbiljna bolest. Ipak, riječ je o uobičajenim situacijama kakve se uvijek događaju prilikom kliničkih ispitivanja cjepiva. Ovo ne znači da se od treće faze posve odustalo, i da se neće regrutirati novi ispitanici, ako se pokaže da ozbiljna bolest koja se spominje nije vezana uz cjepivo – tumači nam prof. dr. Tešović.

Pokaže li se ipak da je kod ispitanika baš cjepivo prouzročilo njegovo teško stanje, to bi, kaže naš stručnjak, mogao biti veliki problem, i u tom je slučaju razvoj oksfordskog cjepiva neizvjestan. Jer dvije su osnovne komponente koje moraju karakterizirati buduće cjepivo – učinkovitost i sigurnost.

‘Nema druge nego obustava’

– U procesu je postupak rasvjetljavanja cijele ove situacije. Stoga trebamo pričekati i vidjeti što će istraga pokazati. Sve što se dogodilo tijekom kliničkog ispitivanja nalaže izraziti oprez. No srećom, postoji još nekoliko kandidatskih cjepiva, pa ispadanje jednog igrača ne znači da cjepiva neće biti. Svi su, naime, koristili različite tehnologije u njegovom razvoju – kaže prof.dr. Tešović, dodajući je da je često potrebno i nekoliko tisuća ispitanika kako bi se sa sigurnošću utvrdile moguće rijetke nuspojave.

Krajem kolovoza Europska komisija a je u ime država članica EU pa time i hrvatske sklopila ugovor s poduzećem AstraZeneca koje je sada zaustavilo istraživanje.

Ugovoreno je sve će države članice moći kupiti 300 milijuna doza cjepiva koje proizvede poduzeće AstraZeneca te dodatnih 100 milijuna doza, što će se distribuirati razmjerno broju stanovnika. No Komisija nastavlja pregovore o sličnim sporazumima s drugim proizvođačima cjepiva te je uspješno zaključila preliminarne razgovore s poduzećima Sanofi-GSK (31. srpnja), Johnson & Johnson (13. kolovoza), CureVac (18. kolovoza) i Moderna (24. kolovoza).

37,5 milijuna kuna za cjepivo

Naš vodeći epidemiolog Krunoslav Capak prije više od mjesec dana pojasnio je kako posao koji sklapa EU oko cjepiva odnosi se i na Hrvatsku za koju je isprva namijenjeno 1,5 milijuna doza.Te doze su, prema Capakovim riječima, namijenjene rizičnim skupinama.

– To su osobe preko 50 godina i osobe s kroničnim bolestima. Važno je i da se zdravstveni djelatnici cijepe. Mislim da će interesa sigurno biti, ali neće biti obavezno – najavio je Capak.

Cjepivo mora proći još treću i četvrtu fazu ispitivanja pa registriranje prije nego li se krene u proizvodnju. Pitali smo Capaka hoće li se i on cijepiti no još čekamo odgovor. Ujedno smo pitali i ministra Vilija Beroša hoće li se i on cijepiti kada bude cjepiva i da li razmišljaju da se uz zdravstvene djelatnike prvo cijepe predstavnici Vlade i saborski zastupnici. Upravo to najviše zanima građane. Odgovore još čekamo.

A ono što je poznato jest da će AstraZeneca po cjepivu europskim vladama naplatiti tri do četiri dolara po dozi odnosno između 20 i 25 kuna. Uzmemo li da će ga cijeniti 25 kuna, Hrvatsku bi 1,5 milijuna doza koštalo 37,5 milijuna kuna. No dok se cjepivo ne krene proizvoditi nećemo znati hoće li ga i građani plaćati ili će to pokrivati HZZO. Usporedbe radi cijena cjepiva protiv gripe u ljekarnama koštaju do 80 kuna.

U utorak je 9 tvrtki koje razvijaju cjepiva protiv koronavirusa javnim obvezivanjem na poštivanje svih znanstvenih i etičkih standarda u razvoju cjepiva, pokušalo uvjeriti javnost da neće podleći pritiscima u potrazi za cjepivom. Među njima je i AstraZeneca, pišu 24 sata.



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime