Prva cjepiva koja bi trebala stići u Hrvatsku najvjerojatnije će biti ona koja su razvili Pfizer-BioNTech i Moderna.
Oba cjepiva temelje se na istom principu glasničke ribonukleinske kiseline (mRNA) pa je zanimljivo znati kada stižu, kako funkcioniraju, kako se proizvode, koliko su učinkovita, sigurna itd.
Masovno cijepljenje trebalo bi omogućiti postupno ublažavanje epidemioloških mjera i normalizaciju života koju svi toliko priželjkujemo i trebamo.
Kada stižu prva cjepiva i tko će ih dobiti?
Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), Hrvatska je ukupno naručila 5.6 milijuna doza cjepiva raznih proizvođača, a cijepljenje bi moglo započeti Pfizerovim cjepivom koje bi početkom siječnja trebalo prvo stići u 125.000 doza, piše Index.
Osim Pfizerovog cjepiva, Hrvatska je naručila i Modernino. Ono bi u prvoj isporuci u siječnju također trebalo stići u 125.000 doza. No točni datumi za ove isporuke još nisu definirani.
Budući da se oba cjepiva daju u dvije doze, ona bi trebala biti dostatna za procjepljivanje 125.000 ljudi, što znači da bi trebala biti dovoljna za najrizičnije – medicinske djelatnike, štićenike i djelatnike domova za starije te najrizičnije u općoj populaciji.
Kako budu stizale nove isporuke cjepiva, što uključuje i ona kompanija AstraZeneca te Johnson&Johnson, cijepit će se i ostali u stanovništvu – od najrizičnijih prema manje rizičnima.
Cjepiva će biti besplatna, a cijepljenje, koje će najvjerojatnije potrajati veći dio 2021. godine, bit će dobrovoljno. Cjepiva za sada nisu namijenjena mlađima od 18.
Koliko su mRNA cjepiva učinkovita?
Oba cjepiva, Pfizerovo i Modernino, pokazala su veliku učinkovitost, značajno veću od 50%, koliko zahtijevaju regulatorne agencije u SAD-u i EU.
U trećoj fazi kliničkih istraživanja, koja je provedena na 30.000 ljudi u SAD-u, Modernino cjepivo pokazalo je učinkovitost od 94.5%.
Cjepivo koje je razvio Pfizer-BioNTech u trećoj fazi kliničkih istraživanja na uzorku od 43.538 sudionika u SAD-u i u svijetu pokazalo je učinkovitost od 90%.
Učinkovitost od 94.5% u slučaju Pfizerovog cjepiva znači da je među 30.000 sudionika ispitivanja u tjedan dana od cijepljenja 95 ljudi razvilo covid-19, pri čemu je 90 bilo iz skupine koja je dobila lažno cjepivo, odnosno placebo, a samo pet iz skupine koja je dobila pravo cjepivo.
Kada budu primijenjena u općoj populaciji, cjepiva bi se mogla pokazati nešto manje učinkovitima.
Kako djeluju cjepiva na bazi mRNA?
Cjepiva generalno sadrže sastojke koji ljudski obrambeni mehanizam treniraju da prepozna prisutnost virusa te da razvije potrebnu imunosnu reakciju kojom će zaustaviti infekciju.
Tradicionalna cjepiva sadrže oslabljene viruse ili pak inaktivirane antigene, proteine virusa po kojima ih organizam može prepoznati.
Cjepivo mRNA je cjepivo nove generacije i sadrži genski kod koji u ljudskim stanicama kodira proizvodnju specifičnih proteina virusa. Jedan takav protein je S, što dolazi od riječi spike, odnosno šiljak. To je protein kojim se virus SARS-CoV-2 vezuje za ljudsku stanicu i ulazi u nju. Kada dio mRNA u ljudskoj stanici uzrokuje stvaranje proteina S, organizam će ih prepoznati kao strana tijela pa će proizvesti protutijela kojima će ih blokirati. Kada kasnije u organizam dospije pravi virus SARS-CoV-2, protutijela će prepoznati taj isti protein S i neutralizirati virus, odnosno spriječiti njegovo vezanje na stanicu i posljedičnu infekciju stanice. Virus, ako ne može ući u stanicu, ne može se više ni umnožavati pa je neutraliziran, piše Index.
Mogu li mRNA cjepiva uzrokovati covid-19?
Budući da mRNA cjepiva ne sadrže viruse, već samo djeliće njihovih genskih kodova, ona ne mogu uzrokovati covid-19.
Nakon što se cjepivo ubrizga u mišić ruke, unesena mRNA pokrenuti će stvaranje proteina S koje će vrhunac dosegnuti kroz dan do dva, ali može potrajati još par dana.
