Podjelite

Postojeći sustav gospodarenja otpadom može se ocijeniti kao ekološki neprihvatljiv i neodrživ, obilježen nedostatnim postrojenjima za gospodarenje otpadom, visokim udjelom komunalnog i biorazgradivog otpada koji se odlaže na odlagališta i niskim udjelom recikliranja. Dodatno opterećenje sustavu čini otpad iz turizma budući je Splitsko-dalmatinska županija jedna od omiljenih turističkih destinacija u ljetnim mjesecima.

Svrha projekta je stvoriti prihvatljiv, ekonomičan i održiv sustav gospodarenja komunalnim otpadom na području Splitsko-dalmatinske županije, a koji je u skladu sa zahtjevima Strategije gospodarenja otpadom, Plana gospodarenja otpadom RH i svim relevantnim propisima RH. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (CSGO) propisan je hrvatskom i EU regulativom, a uključuje stalan nadzor njegova toka te hijerarhijski utvrđuje mjere postupanja s otpadom: izbjegavanje, smanjivanje, recikliranje/oporabu, obradu i odlaganje.

Slika : Hijerarhija postupanja s otpadom

Smanjenje i sprječavanje nastanka otpada prvi je, preventivni i najvažniji korak u gospodarenju otpadom koji podrazumijeva različite mjere prije nego što neki proizvod postane otpad. To znači smanjenje količine otpada na samom “izvoru”, odnosno već prilikom proizvodnje, vodeći računa o potrošnji resursa, dizajnu i ambalaži proizvoda. Osim toga, i u domaćinstvima građani mogu smanjiti količine otpada tako da sve ono što se može reciklirati (papir, plastika, metal, staklo) odvajaju na odgovarajući način.

Poznato je da je odgovorno gospodarenje otpadom jako važno ne samo u ekološkom, nego i u ekonomskom smislu jer ono znači racionalno gospodarenje vrijednim sirovinama iz otpada koje dobivaju dodanu vrijednost i potencijal za razvoj neke od gospodarskih grana koja bi, direktno i indirektno, pozitivno utjecala na razvoj i gospodarski rast te povećanje broja radnih mjesta kroz uspostavu cirkularne ekonomije. To drugim riječima znači da se jednom upotrijebljeni resursi, vraćaju u ponovnu upotrebu, ali na drugi način. Primjerice, otpad jedne industrije, može postati vrlo vrijedna sirovina za proizvodnju druge.

Pojednostavljeno, to znači da – budući se nastanak otpada ne može u potpunosti spriječiti – postoji jako puno proizvoda koji se više ne koriste i mogu se ponovno upotrijebiti. To se odnosi na, primjerice, staklene boce koje samo treba oprati i spremne su za korištenje. I staklene tegle, ukrašene ili oslikane malenim ručicama, mogu postati štedne dječje kasice ili pak spremište za dugmad i slične kućanske potrepštine. Platnene vrećice također možemo  koristiti više puta, umjesto plastičnih vrećica.

Također, dio otpada se može obraditi recikliranjem ili kompostiranjem i to tako da se  iz njega izdvoje korisne sirovine od kojih će nastati novi proizvod s nekom drugom upotrebnom vrijednošću. Primjerice staklo, papir i karton se mogu ponovno iskoristiti ukoliko se obrade na odgovarajući način. Neki materijali koji se koriste za proizvodnju elektroničkih uređaja danas su toliko rijetki da ih se mora ponovno koristiti, odnosno reciklirati. Dio otpada koji se ne može ponovno koristiti ili reciklirati, u nekim se zemljama EU koristi za energetsku oporabu, odnosno za dobivanje toplinske ili električne energije.

U nastavku Vam donosimo tri najvažnije faze uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom:

Razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu nastanka – primarna selekcija

Pravilno postupanje s otpadom započinje u našem stanu, kući, poslu ili školi. Ne bacajte sav otpad u isti koš! Odvojite papir, plastiku, staklo, metal, biootpad i tekstil i time stvorite sirovinu za reciklažu. Osigurajte posude za odvojeno prikupljanje otpada u svom domu. Odvajanje otpada po vrstama na mjestu nastanka naziva se primarna selekcija.

Izgradnja centra za gospodarenje otpadom – sekundarna selekcija

Centri za gospodarenje otpadom su moderne tvornice za obradu otpada  u kojima se odvija tzv. sekundarna selekcija. Iz miješanog komunalnog otpada, u sortirnici se dodatno izdvajaju sirovine pogodne za reciklažu, dok se biootpad obrađuje u kompostani. U Splitsko- dalmatinskoj županiji sekundarna selekcija odvijat će se u Županijskom centru za gospodarenje otpadom. Projekt obuhvaća i  izgradnju šest pretovarnih stanica u Splitu, Sinju, Zagvozdu, Braču, Hvaru i Visu.

Sanacija i zatvaranje neusklađenih odlagališta otpada

Samo na području Splitsko-dalmatinske županije postoji čak 15 neusklađenih odlagališta otpada, među kojima su najveći, a time i po zdravlje ljudi i okoliš najopasniji Karepovac (Split) i Mojanka (Sinj). Zatvorimo divlja odlagališta, zaštitimo naše zdravlje i sačuvajmo okoliš!

 


(Visited 1 times, 1 visits today)

Podjelite