Građane koji planiraju putovati autobusom uskoro bi mogle dočekati skuplje karte. Rast cijena goriva povećava troškove prijevoznika, a dio tog tereta mogao bi se preliti i na putnike.
"Cijena troška za samog putnika će se povećati u načelu, u prosjeku za trećinu onoga koliko košta povećanje goriva. Znači ako je povećanje cijene goriva 15 posto, to bi za putnika značilo povećanje cijena od 5 posto", rekao je Hrvoje Meštrović iz Udruge autobusnih prijevoznika za Dnevnik.
Ako kriza potraje, lančanom reakcijom mogli bi rasti i drugi troškovi, što bi osjetili i ostali vozači.
Veće cijene goriva očekuju se već idući utorak.
"Veće za 23 centa što se tiče dizela, a za osam centi što se tiče benzina", rekao je Marijan Krpan iz Agencije za ugljikovodike.
Razlog je rast cijena derivata na mediteranskom tržištu.
"Recimo dizel je skočio sa 750 dolara po toni na današnju cijenu od 1120 dolara po toni, to je stvarno bitna promjena u cijeni. Isto tako i benzin je skočio, nešto manje on, za neto više od 100 dolara po toni", dodao je Krpan.
Prosječan spremnik dizela tako će stajati oko 11 i pol eura više, dok će za benzin poskupljenje iznositi oko četiri eura.
Konačne cijene ovisit će i o zatvaranju burzi u ponoć.
"Mi ćemo u subotu ujutro napraviti sve proračune, poslati to na Vladu a Vlada će odlučiti hoće li primijeniti mjere ili pričekati razvoj situacije", poručio je Krpan.
Situaciju prati i Vlada.
"Mi ćemo vjerojatno danas ili sutra najkasnije otprilike imati jednu projekciju eventualno refleksije ove situacije, ove krize na potencijalni rast cijena, prije svega rast cijena supera, rast cijena dizela, mehanizme imamo, uredbe postoje, mi smo stali s tim uredbama jer se situacija bila stabilizirala, ukoliko procijenimo da je rast cijena goriva tako velik da zahtijeva intervenciju, mi ćemo intervenirat", rekao je premijer Andrej Plenković.
Poslodavci zasad ne očekuju dramatične posljedice, no upozoravaju da bi problemi mogli nastati ako kriza potraje.
"Hrvatska je sad puno spremnija i otpornija nego u vrijeme COVID-a ili početka rata u Ukrajini sad smo snažnije gospodarstvo ali smo i diverzificirali izvore energenata kroz LNG i kroz bolju uključenost u energetske tokove na razini EU, s te strane ne očekujemo toliki udar", rekla je Irena Weber iz Hrvatske udruge poslodavaca.
Ističe i da gospodarstvo već osjeća pritisak zbog rasta troškova.
Upozoravaju da već sad plaćaju skuplju električnu energiju, a veći je i trošak rada. Poslodavci apeliraju na brže uvođenje mjera pomoći najugroženijima.
"Da što se moguće prije implementira registar kućanstava kako bi snažnije moglo pomoći onima koji su socijalno ugroženi, a kako bi se rasteretilo gospodarstvo, kompanije, proizvođači energenata, kako bi gospodarstvo imalo jeftinije energente", poručila je Weber.
Zbog rasta cijena energenata raste i zabrinutost oko inflacije.
"To smo jasno troškove za građane, što se tiče smanjivanje PDV na plin i treće, najvažnije da ne dođe u četvrtom mjesecu do novog poskupljenja električne energije", rekao je Boris Lalovac.
Premijer je najavio da će Vlada razmotriti i nastavak subvencioniranja električne energije, ali i daljnje poteze vezane uz cijenu plina.
