Stopa inflacije u eurozoni zadržala se u kolovozu na 5,3 posto, a Hrvatska se ponovo svrstala uz bok Slovačkoj s najsnažnijim rastom cijena, znatno iznad prosjeka, pokazale su u četvrtak prve procjene Eurostata.
HNB je dao komentar na najnovije podatke o inflaciji. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.
"Prema prvoj procjeni Eurostata, u Hrvatskoj je godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u kolovozu 2023. iznosila 8,5 posto, što je za 4,5 postotnih bodova manje u odnosu na vrhunac dosegnut u studenom 2022. Trend usporavanja inflacije najvećim je dijelom bio rezultat snažnog smanjenja inflacije cijena energije, koja je u studenom 2022. premašila 20 %, a u uvjetima pada cijena sirove nafte na svjetskom tržištu i privremeno zamrznutih cijena plina i električne energije za kućanstva, u travnju 2023. inflacija cijena energije ušla je u negativni teritorij, prenosi DNEVNIK.HR.
U nešto manjoj mjeri padu ukupne inflacije u posljednjih devet mjeseci pridonijelo je usporavanje temeljne inflacije (zahvaljujući industrijskim proizvodima) i inflacije cijena hrane. Međutim, kao što je najviše pridonijela usporavanju ukupne inflacije u posljednjih devet mjeseci, inflacija cijena energije ujedno je odredila ubrzavanje ukupne inflacije u kolovozu za 0,5 postotnih bodova u odnosu na srpanj, kada je godišnja stopa inflacije iznosila 8 posto.
Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana.
Cijena energije u kolovozu viša nego u srpnju
Naime, od sredine srpnja cijene sirove nafte tipa Brent na svjetskom tržištu počele su se povećavati pod utjecajem smanjenja ponude iz OPEC+ zemalja, a u kolovozu su porasle za oko 8%. To je potaknulo rast maloprodajnih cijena naftnih derivata na domaćem tržištu, pa je godišnja stopa promjene cijena energije u kolovozu bila viša nego u srpnju (1,6% naprema ̶ 5,8%), što je dovelo do ubrzanja ukupne inflacije u kolovozu u usporedbi sa srpnjem.
Na tome tragu, u kolovozu su se četvrti mjesec uzastopno povećali kratkoročni pokazatelji ukupne i temeljne inflacije. Takva recentna kretanja odražavaju povećanje momenata cijena energije i usluga.
Za razliku od cijena energije, godišnji rast cijena svih drugih glavnih komponenata inflacije se u kolovozu usporio u usporedbi sa srpnjem, iako je i dalje povišen. Tako se u okružju nižih cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu, normalizacije opskrbnih lanaca i aprecijacije nominalnog efektivnog tečaja eura, inflacija cijena hrane (uključujući alkohol i duhan) usporila na 10,3 % (s 11,8 % u srpnju), a inflacija potrošačkih cijena industrijskih proizvoda na 7,0 % (sa 7,7 % u srpnju), prenosi DNEVNIK.HR.
Nadalje, smanjenje inflacije cijena hrane i industrijskih proizvoda u velikoj mjeri odražava povoljan učinak baznog razdoblja povezan s iznimno snažnim poskupljenjem tih dobara tijekom 2022.
Smanjenje uvoznih inflacijskih pritisaka prelilo se prvo na kretanje proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda na domaćem tržištu, pa je tako vidljivo snažno usporavanje godišnjeg rasta cijena intermedijarnih proizvoda te industrijskih proizvoda za široku potrošnju (primjerice, godišnji rast proizvođačkih cijena trajnih dobara za široku potrošnju usporio se s 12,7 % u siječnju 2023. na 5,2 % u srpnju 2023.).
Smanjenje inflacijskih pritisaka rezultiralo je i padom kratkoročnih (tri mjeseca unaprijed) inflacijskih očekivanja poduzeća u industriji, koja su se posljednjih mjeseci vratila na razinu zabilježenu početkom 2021.
Divljaju cijene usluga smještaja i cijene ugostiteljskih usluga
Inflacija potrošačkih cijena usluga u kolovozu se vrlo blago usporila (s 10,8 % u srpnju na 10,7 %). Još uvijek povišenoj razini inflacije cijena usluga ponajviše pridonose cijene ugostiteljskih usluga i usluga smještaja. Činitelji koji utječu na rast cijena tih usluga uključuju, prije svega, znatni rast plaća i prelijevanje prijašnjeg rasta ulaznih troškova izazvanog porastom cijena energije i hrane u uvjetima snažne potražnje stranih posjetitelja za turističkim uslugama. Osim toga, još uvijek je prisutan i učinak konvergencije cijena zbog niže razine cijena ugostiteljskih usluga i usluga smještaja u odnosu na druge članice europodručja.
Temeljna inflacija, koja obuhvaća samo kretanje cijena industrijskih proizvoda i usluga, stoga se u kolovozu smanjila za 0,3 postotna boda te iznosila 9,2%, a projekcija HNB-a upućuje da bi se narednih mjeseci trebala još smanjivati.
Ukupna inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni DZS-a, također se privremeno ubrzala te je nakon 7,3% u srpnju, u kolovozu iznosila 7,8%. Ukupna inflacija u europodručju je u kolovozu stagnirala, dok se temeljna inflacija usporila, ali se zadržala na povišenoj razini. U kolovozu je tako, prema prvoj procjeni Eurostata, ukupna inflacija u europodručju mjerena HIPC-om iznosila 5,3 % (jednako kao u srpnju), a temeljna inflacija 5,3 % (nakon 5,5 % u srpnju).
Očekivano daljnje usporavanje ukupne inflacije potrošačkih cijena u nastavku 2023. godine i tijekom 2024. trebalo bi odražavati usporavanje temeljne inflacije i inflacije cijena hrane.
Očekuje se da će inflacija cijena energije ostati niska, uz blago izraženi trend rasta. Rizici za ostvarenje projiciranog kretanja inflacije i dalje su naglašeni. Rizici više inflacije uključuju mogući izrazitiji rast cijena energenata i industrijskih sirovina od predviđenog. Nepovoljne vremenske prilike te povlačenje Rusije iz Crnomorske inicijative vezane uz izvoz žitarica mogli bi pridonijeti povećanju inflacije cijena hrane.
Još veća inflacija zbog većih plaća i marži
Dodatno, inflacija bi mogla biti viša i u slučaju povećanja inflacijskih očekivanja i izrazitijeg povećanja plaća te u slučaju da ne dođe do očekivanog smanjenja profitnih marži, koje bi u određenoj mjeri kompenziralo rast plaća.
S druge strane, slabija potražnja (primjerice zbog mogućeg snažnijeg prijenosa monetarne politike) te izrazitije prelijevanje pada cijena energenata i drugih sirovina na potrošačke cijene dobara i usluga od trenutačno očekivanog, rizici su koji bi mogli utjecati da inflacija bude niža od projicirane", navode u analizi inflacije, prenosi DNEVNIK.HR.
