Covid potvrde za mnoge zaposlene postaju obvezna stvarnost i u Hrvatskoj od 1. listopada, stoga je gošća RTL-a Danas bila pomoćnica ravnatelja HZJZ-a Marija Bubaš. Razgovor s njom prenosi RTL.hr.
Do uvođenja covid potvrda je 9 dana, i dalje se ne zna kako će to u praksi izgledati, tko će biti kontrolori potvrda?
Bolje da umjesto o toj mjeri govorimo o kontekstu, ali to će same ustanove morati odrediti. Preko 570 dana smo u epidemiji i nema potrebe ravnateljima tih ustanova govoriti, skoro bih rekla, soliti pamet.
Strahujete li od problema u zdravstvenom sustavu - naime među prvima su se cijepili zdravstveni djelatnici što znači da će im 15 dana od uvođenja potvrda njihove Covid potvrde početi isticati.
Ne. Mislim da je poanta u kontekstu. Tako ustvari pokazujemo odgovornost i svijest da treba garantirati koliko god je u našoj moći visoku razinu sigurnosti onih koji su došli tražiti zdravstvenu zaštitu. Valjanost covid potvrde je administrativna. U početku je bila 180 dana, pa je produžena na 210.
Ove naše potvrde će se još produživati?
O tome će odlučiti netko drugi, neću ja. To je administrativna valjanost i naravno da je moguće. Mnoge zemlje su imale uvjete koliko vrijedi covid potvrda pa se vidi u trenutku kad je većina Europe znala da je to 180 dana, neki su se držali tog roka, neke zemlje su stavile 12 mjeseci ili bez roka isteka očekujući da će se to mijenjati.
Planirate li širenje obveze covid potvrda i na druge sektore?
Ne planiram osobno ništa. Moram spomenuti, nisam dovršila kontekst. On je takav da moramo pokazati svijest da smo kao zdravstveni sustav predodređeni i prepoznajemo vrijednost cjepiva i cijepljenja i da kada bi svi ljudi na Zemlji bili cijepljeni ne bismo mogli govoriti o varijantama jer virus traži načine kako će pobijediti imunološki sustav. Čak i kada jednog dana budemo proglašavali kraj pandemije i epidemije još uvijek imati područja gdje će rizik za zadržavanje, kao što sada postoji za neke bolesti.
U Hrvatskoj niti 50 posto ljudi je cijepljeno s dvije doze. Hoće li te brojke rasti?
Sami prognostički modeli u koje se neki kunu, ja u njih ne bih slijepo vjerovala. Predikcije su dobre ali treba ih uzimati sa zrnom soli. Ima par modela koji su dostupni i rade predikcije za cijeli svijet, to su ozbiljne predikcije i meni se čine realni. One isto kažu, u slučaju da rast bude 15 posto brojke su takve, ako bude visokorizični scenarij 50 posto porasta, srednji scenarij 30 posto. Sve ovisi koliko ću se ljudi htjeti cijepiti i koliko će se držati mjera.
Što je sa savjetovalištem za cijepljenje?
Savjetovanje kao jedna aktivnost u javnom zdravstvu nije nepoznanica. Savjet tražite kod liječnika obiteljske medicine, pa i na višim instancama zdravstvene zaštite. To je jedna posve logična aktivnost i normalno je da oni koji još dvoje o tome ili se boje nekih rizika i nisu do sada pronašli čvrsto uporište za tumačenje što on znači na osobnoj razini i takvima to treba ponuditi. Zamolila bih kolege u obiteljskoj medicini i domove zdravlja da otvore svoja vrata jer oni su ti koji su najbliži ljudima i najbolje poznaju svoje pacijente.
Što je s proteinskim cjepivom koje Vlada nabavlja - kada bi trebalo stići u Hrvatsku?
To je još jedno cjepivo u nizu. To pokazuje da se promišlja u znanstvenim krugovima i u farmaceutskim i šire, to je jedna potreba da poboljšavamo svoje oružje u borbi protiv epidemije.
Možda će ta nabava cjepiva mogao nekome biti povod da se cijepi. Kada bi se i tko mogao s njime cijepiti?
Po indikaciji se može cijepiti svako. Ono nije kontraindicirano kod nekih, a preporučljivo kod drugih. Ja bih radije da to naš referentni centar za epidemiologiju zaraznih bolesti donese. To je još jedno cjepivo u nizu kao što imamo vektorska cjepiva, mRNA cjepiva, sada dolazi samo još jedno u nizu tih koja izgledaju za sada sigurno pa se nadam da će ih EMA evaluirati i da će ih imati u primjeni.
Proteklog vikenda svjedočili smo još jednom prosvjedu protiv mjera - mislite li da ih ipak treba pooštriti?
Mogu dati osobno razmišljanje. Kada kažem da smo prošli 570 i više dana epidemije, naravno da su ljudi time zasićeni. Moraju biti svjesni da će se nove varijante javljati koje će zaobilaziti zaštitu koje nam daje cjepivo i imunitet i to će dovoditi do toga da se zaraza širi. Svatko od nas bi htio da se to ne događa. To ćemo moći postići samo kada postignemo zadovoljavajući imunitet u populaciji. Hoće li to biti cijepljenjem ili preboljenjem, to je na svakome od nas da zaključi. Kada pogledamo Europu i kad vidimo da su cijepili 70 i više posto populacije, da još uvijek postoje prirodni rezervoari za širenje bolesti, kao i drugdje u svijetu gdje je procijepljenost manja, onda je posve jasno da je cijepljenje jedina mjera koja će nam naznačiti kada dolazi kraj epidemije i kraj mjerama s kojima su neki jako zasićeni, prenosi RTL.hr.
