Krešimir Budiša, savjetnik splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare, jedan je od zaslužnih za projekt "Marjan 2020 - brdo prošlosti, oaza budućnosti". Podsjetimo, Grad Split dobio je sredstva iz EU fondova za ovaj projekt vrijedan oko 22,5 milijuna kuna, a bespovratna sredstva osigurana su u iznosu od 75 posto.
Među najvažnijim točkama projekta su rekonstrukcija i revitalizacija kompletnog Botaničkog vrta, nova osmatračnica na Sedlu s liftom, električni otvoreni autobus za posjetitelje, nove biciklističke i pješačke staze te kompletna multimedijalna signalizacija svega na Marjanu.
U Splitu nisu rijetki oni koji u ovom projektu vide prijetnju pa čak i teorije zavjere, a Budiša se o svemu danas očitovao podužom objavom na svom Facebook zidu.
"EU PROJEKT MARJAN - IZ MOG KUTA
Dragi prijatelji, potaknut raznim upisima proteklih dana, želim vam iznijeti situaciju i način razvoja projekta Marjan 2020, te svoje osobno viđenje trenutne situacije, tekst je malo poduži, ali nadam se da će vas barem dio uzeti vremena pročitati, dakle:
12. mjesec 2016. je u tijeku.
Grad Split nema proračun, isti pada, s njim pada i gradonačelnik i Split dolazi u fazu "levitacije".
Međutim u tom vremenu objavljuje se natječaj za "Promicanje održivog razvoja prirodne baštine", u kojem su nakon što su posebnim natječajima gotovo svi naši nacionalni parkovi i parkovi prirode dobili mnoštvo novih posjetiteljskih sadržaja, napokon mogu prijaviti i druga zaštićena područja prirode među njima i naš najdraži Marjan.
Kako je Grad bez proračuna, Županija uskače i daje sredstva za pripremu projekta, troškovnike, građevinske projekte i studiju izvodljivosti.
Park šuma Marjan i grad Split nažalost nemaju gotovo ništa od spremnih projekata i počinje trka s vremenom, kako uobličiti projekt sa sadržajima koji ne zahtijevaju građevinske dozvole, i koji su to projekti.
Pa se tako tu našlo praktički u 90% projekta OBNOVA POSTOJEĆIH SADRŽAJA Park šume, koje je netko davno izgradio ali su se kroz povijest neodržavanjem, i nebavljenjem Marjanom izgubili i u najvećoj mjeri potpuno devastirali i propali.
Kako grad nema ni vlasničku kartu, pokušavamo posložiti projekte koji se uopće mogu financirati gdje je vlasništvo jasno.
Dodatno, kako nema niti mapiranih karata svih šetnica, trim staza i puteva po Marjanu, u suradnji sa UniSport ST Sveučilišnim studentskim sportskim savezom koji djeluje na Marjanu organiziramo mapiranje karata trčanjem sa studentima GPS lokatorom, i tako dobivamo dužine i rasporede staza, a u suradnji sa istima oblikujemo i planirane sadržaje diljem park šume u smislu obnove staza, kamenih kućica, signalizacije i sadržaja.
PMF Split je napravio idejno rješenje obnove Botaničkog vrta, pa zajedno sa tim PRVI PUTA UPISUJEMO U KATASTAR sve postojeće kućice u Botaničkom vrtu i postojeće kućice na Marjanu jer su sve rađene prije 1968., a Botanički vrt ulazi u projekt s obnovom.
Neki dijelovi projekta (Sveti Jere, južni dio Marjana i sl.) otpadaju jer vlasništvo nije čisto.
Kako su djeca i mladi bili glavna misao vodilja, u projekt ulazi i izrada dječje škole u prirodi na Benama, dječjeg i odraslog mobilnog adrenalinskog parka i omeđenog područja za piantball, luk strijele i slične sadržaje.
Kako je područje za vježbanje na Benama u potpunom rasulu, radi se novi street workout park sa opremom za vježbanje dostupan svima, a u projekt ulazi i obnova plaže za invalide s modernim liftom.
Na Prvom vrhu obnavljamo sve sadržaje i dodajemo drvene klupe i stolove da ljudi imaju gdje sjesti, doći na piknik u prirodi.
Zgrade oko Zoološkog se nažalost ne mogu obnavljati jer nema projekata i zaštićena su kao pojedinačna dobra pa ispadaju iz projekta jer je isto zabranjeno.
Obilazimo sve institucije u obezglavljenom gradu i uspijevamo dobiti sve tražene suglasnosti i projekt se predaje sa zvukom sirene, točno prije početke kampanje za gradonačelnika.
Danas, 3 godine nakon, projekt se uz sve poteškoće manje-više uspješno provodi, međutim, situacija se mijenja i naš Marjan ima ogroman problem s potkornjakom, nestajanjem šume i propadanjem same esencije postojanja Park šume.
Pojedinci međutim, razložno i opravdano tužni, razočarani i bijesni zbog situacije s potkornjakom daju sebi oduška pljuvanjem po projektu vezanom za djecu, sportaše, studente, osobe s posebnim potrebama i građane koji se na Marjanu rekreiraju za koji su ostvarena najveća bespovratna sredstva EU grada.
Iako mi je muka od teorija zavjera u ovom istraumatiziranom gradu, bez iti malo zadrške i fige ovom prilikom naglašavam: nemam nikakvih osobnih interesa vezanih uz Marjan. Moj tim je proveo brojne neprospavane noći i dobio nešto za Marjan, odnosno 20.000.000,00 kn, dobio obnovu sadržaja da isti ne bude ruglo i sramota grada već organizirana zaštićena i posjećena park šuma u kojoj će uživati svi naši sugrađani. Na njihov rad sam jako ponosan i vjerujem da će svak od njih s ponosom moći svojoj djeci pričati o svojoj ulozi u tom projektu.
Ono što je potrebno našem Marjanu je plan revitalizacije šume, plan sadnje autohtonih kultura, a sve uz participaciju struke, svih građana i institucija kako bi Marjan dobio novi život.
Trenirao sam veslanje u Gusara i Mornara, prošao svaku stazu i kamen biciklom, ljute me i rastužuju destruktivni ispadi onih koji predstavljaju instituciju koja je nekad bila ta koja je gradila sadržaje koji se projektom obnavljaju. Razumijem nezadovoljstvo, frustracije i traume, ali i dalje ne mogu opravdat toliku razinu destrukcije da su pojedinci spremni ugroziti projekt, pa čak i obnovu Botaničkog vrta.
Moraju li svi i sve bit crno? Možda je nešto u posljednje tri godine vezano za Marjan i dobro napravljeno. Možda su neki odradili i puno veći posao od onog za koji su plaćeni. Možda su ti novci i prilika za Marjan nekima mali, beznačajni, ali moraju li bit negativni i crni.
Kada bi se djelić te negativne energije utrošilo proaktivno, pozitivno ili stvaralački, naš Marjan bi vrlo brzo postao mjesto kojim bi se Split s pravom ponovno ponosio.
Budite protiv stranaka, protiv ljudi, protiv mene, ali nemojte protiv zdravih projekata ma od koga dolazili. Ako ste protiv svega onda ste za ništa" - stoji u današnjoj Budišinoj objavi.
