U Brodograđevnoj industriji Split, u četvrtak 27. listopada 2022. godine u drugoj lođi predmontažne hale položena je kobilica za novogradnju 531, putničkog jedrenjaka s nultom emisijom ispušnih plinova kojemu su elektro motori glavni pogon.
‘Električni jedrenjak' tzv. trojarbolna škuna bit će duga preko svega 63,50 metara, široka 10 metara, visoka do glavne palube 5,35 metara. Trup i nadgrađe grade se od čelika, a jarboli će biti izgrađeni od aluminijske legure. Kada ne koristi jedra, brod će pogoniti dva elektromotora svaki po 150 kW koji se napajaju iz sustava baterija koje se kontinuirano pune iz različitih izvora. Kada postigne brzinu od 6 čvorova, trebat će cca. 70 kilovata snage, što je za brod od 500 GT-a poprilično nezamjetna snaga. Brod će biti opremljen s 15 tona baterija koji imaju kapacitet od max 1800 kWh, ali zbog regulatornih zahtjeva imat će i dva dizelska agregata koji će se uključivati samo u slučaju potrebe ili nužde.
Dizajn i kompletna projektno-klasifikacijska dokumentacija djelo su projektanata iz tvrtke Marine and Energy Solutions DIV d.o.o., partnera u projektu koji i ovim poslom potvrđuju svoju ključnu ulogu u pozicioniranju DIV grupacije visoko na listi tehničkih kompetencija i graditeljske konkurentnosti.
Na krmi će postojat jedna vertikalna vjetroturbina koja će opskrbljivati brod strujom dok je u luci sa spuštenim jedrima. Na krovu nadgrađa bit će postavljeni solarni paneli za pripremu tople vode. Brod će tako biti opskrbljen strujom i vodom iz potpuno obnovljivih izvora, a svu će energiju dobiti bez ikakve emisije CO2. Tako da, osim što će biti 100% 'zelen', brod praktički neće imati nikakvih troškova za gorivo i napajanje pogonskih strojeva.
Ono što ovaj električni jedrenjak izdvaja od sličnih plovila je to što će prilikom plovidbe na jedra puniti baterije, i to na vrlo domišljat način. Naime, osim sustava vjetroturbine, pomoćnih malih hidroturbina i solarnih panela koristit će se i sustav brodskih vijaka s prilagođenom geometrijom krila kako bi prilikom jedrenja služili kao glavne hidroturbine.
Ovako omogućeni reverzibilni tijek energije (odnosno „reverzibilni vijak“) omogućiti će punjenje baterija velikog kapaciteta u potpalublju.
Osim toga, moći će se kontrolirati sve informacije na brodu koje će se skupljati na zapovjednom mostu. Od meteoroloških podataka, kako bi zapovjednik znao gdje je najpovoljniji vjetar, do apsolutno svih sustava broda i pogona, zalihe struje u baterijama, funkcioniranja motora, solarnih panela, vjetroelektrane, tople vode, potrošnje energije...Ujedno, kontroliranje svih "prihoda" i rashoda" energije na brodu.
Imat će klasu putničkih brodova neograničene plovidbe i moći će ploviti po svim morima svijeta. Tijekom domaće turističke sezone plovit će Jadranskim morem po obalama Hrvatske, Italije, Slovenije, Crne Gore, Albanije i Grčke, a van sezone Karipskim otočjem i drugim turističkim destinacijama.
Rad na projektu je započeo u veljači 2020. godine, a sufinanciran je sredstvima u sklopu poziva 'Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja (IRI) - faza II iz EU fondova.
Cilj projekta je istraživanje, razvoj i izgradnja eko-inovacije u obliku putničkog jedrenjaka za krstarenje za minimalno 36 putnika za koji su se razvile alternativne pogonske tehnologije i izvori energije bazirane na ekološki prihvatljivom dizajnu usmjerenim ka održivoj mobilnosti s nultom emisijom ispušnih plinova koji podržava održivost okoliša i smanjenje emisije stakleničkih plinova, zagađenje zraka i buke.
Nositelj projekta je DIV grupa, a ostvarena je suradnja sa znanstvenim institucijama s ciljem poboljšanja interakcije i transfera znanja i tehnologije između industrije i ustanova visokog obrazovanja i javnih znanstveno-istraživačkih instituta od kojih koristi ostvaruju i tvrtke i istraživači iz javnog sektora.
Osječki FERIT je zadužen za razvoj sustava pohrane kinetičke energije vjetra pretvorbom hidrokinetičke energije (hidroturbine i „reverzibilni propeleri“) i sustava upravljanja baterijama/integrirani energetski sustav broda (pohrana energije, nadzor i praćenje rada, upravljanje,...), dok splitski FESB radi na sustavu jedrilja, automatizacije jedrilja (robotizacija), vjetroturbini i solarnim panelima.
