Nastavlja se dramatičan pad broja novorođene djece u Hrvatskoj. U prvih devet mjeseci ove godine u našoj je zemlji rođeno manje od 24 tisuće djece, što bi moglo značiti da će do kraja godine novorođenih biti i manje od 32 tisuće, koliko ih je bilo lani.
Negativni prirodni prirast imaju gotovo sve županije, s tim da je najlošija situacija u Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj, a najbolja u Međimurskoj županiji. Za usporedbu, 1997. u Hrvatskoj se rodilo 55 i pol tisuća djece, nakon čega taj broj kontinuirano pada.
Rodilištem u Gospiću vladaju dječaci i i to njih sedam. Mame sretne i ponosne.
Sanja Krznarić u naručju drži svoje drugo dijete. Kaže kako je to najljepši osjećaj na svijetu. Nije sigurna, dodaje - da će stati na drugom djetetu.
- Preporučujem iskreno. Puno žena ima koje se, nažalost, bore da bi postale majke. Ali, evo - koje mogu, koje nemaju problema, to je jedno divno ostvarenje, kaže za HRT Radmila Jovanović, koja je rodila svoje treće dijete.
Lika kao subsaharska Afrika
U bolnici u Gospiću nažalost broje sve manje poroda, ove godine rođeno je samo 189 djece.
- Prošle, 2023. godine zabilježili smo najmanji broj novorođenčadi, samo 222. Mislim da je ovo izrazito negativno i da zaista treba raditi na demografskoj revitalizaciji ovih područja. Ovo je predivan prostor, jako slabo naseljen. Zapravo je naseljen kao subsaharska Afrika, napominje ravnateljica Opće bolnice Gospić Sandra Čubelić.
U Međimurju bolja natalitetna slika. Imaju četiri puta više rođenih od Ličko-senjske županije.
- Prošle godine je rođeno 973 djece u našem rodilištu, a evo do današnjeg dana ove godine je rođeno 762 djece što je nažalost, pad od desetak posto, kaže voditelj Odjela ginekologije s poliklinikom i dnevnom bolnicom u Čakovcu Marko Škoda.
U Međimurju rođeno 10 posto manje beba
Julijan je prvo dijete i velika radost u obitelji. Majka Ines Mučić Ciglarić kaže kako su ga dobili nakon dugo vremena. U obitelji već duže nema male bebe, pa će sad biti veselje oko svega toga skupa, dodaje.
Na državnoj razini razloga za veselje nema, sve smo stariji i demografski među najugroženijima u svijetu. U Ministarstvu znaju kojim se poticajnim modelima treba koristiti.
Demografski smo među najugroženijima na svijetu
- Klasičnu populacijsku politiku koja stimulira rađanje, selektivnu imigracijsku politiku s obzirom na to da imamo veliki broj naših ljudi u iseljeništvu, zaustavljanje iseljavanje mladih i usmjeravanje mlade populacije u izvangradske sredine, naglašava posebni savjetnik ministra demografije i useljeništva doc. Stjepan Šterc.
