Predstavnici Splitsko dalmatinske županije na čelu sa Županom Blaženkom Bobanom posjetili su jučer otok Šoltu kako bi na terenu obišli realizirane projekte, ali i one u fazi provedbe, u kojima je znatnim financijskim sredstvima sudjelovala i Županija. Posjeti otoku Šolti pridružili su se i Ante Šošić, zamjenik župana, Stipe Čogelja, pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo te nekoliko zainteresiranih medija koji su došli popratiti županov terenski obilazak.
Goste su dočekali načelnik Općine Šolta, Nikola Cecić Karuzić te njegov tim suradnika: Željko Zlendić, donačelnik Općine Šolta, Ante Ruić, predsjednik Općinskog vijeća, Tihana Glavurtić, direktorica komunalnog poduzeća Basilija, Zorana Kaštelanac, direktorica Turističke zajednice, Nataša Nazor Jovović, pročelnica jedinstvenog upravnog odjela i Renato Alajbeg, tehnički direktor u komunalnom poduzeću Basilija.
Nazočne je srdačno pozdravio načelnik Općine Šolte zaželjevši svima dobrodošlicu i zahvalivši se na posjeti te dugogodišnjoj podršci i suradnji na realizaciji brojnih iznimno važnih projekata na otoku.
Šolta već nekoliko godina zaredom uspješno realizira važne infrastrukturne projekte, ali i projekte od značaja za kulturni razvoj i zaštitu otočne baštine, no posljednju godinu u pravom je smislu riječi otok postao jedno veliko gradilište.
- Svjesni činjenice da nam je potreban ravnomjeran razvoj kako dalmatinske zagore tako i svih otoka, nastavili smo s provedbom važnih projekata za budućnost otoka Šolte. Smatram da nema razvoja dobrog turizma i kvalitetne destinacije bez zajedničkog rada i suradnje. Jedan od takvih primjera je i ovogodišnje pobjedničko mjesto za Maslinicu u sklopu tradicionalne turističke manifestacije Dani hrvatskog turizma u kategoriji Destinacija godine – Autentična primorska destinacija „malo misto“ - istaknuo je načelnik Općine g. Cecić Karuzić.
Kako bi učvrstio daljnju suradnju, ali i prezentirao postignute rezultate načelnik je okupio tim i pripremio impozantan popis projekata što realiziranih, što u tijeku. No snažni naglasak dati će i na tekuće probleme te tražiti daljnju pomoć Županije.
Nazočnima se obratio župan Splitsko dalmatinski, Blaženko Boban te se načelniku pozdravio prije svega kao dugogodišnjeg prijatelja i kolegu, a zatim i kao jednog od najagilnijih i upornijih načelnika u županiji. "Splitsko dalmatinska Županija ne bi sudjelovala u toliko projekata i aktivnosti da nije inicijativa došla s vaše strane i da niste uvijek bili spremni s projektnom dokumentacijom. Brojni načelnici i gradonačelnici nam dolaze s idejama što bismo mogli, a Nikola je uvijek došao pripremljen i nismo mu mogli reći ne. No zato danas imamo novu školu, vrtić i knjižnicu te brojne infrastrukturne projekte" zadovoljno je istaknuo Župan.
Za početak su predstavljeni realizirani projekti: osnovna škola Grohote i moderno opremljena školska dvorane, nedavno otvoreni vrtić i pripreme za otvaranja jaslica, knjižnica s galerijom te turistički ured koje su svi nazočni imali prilike i posjetiti u naknadnom terenskom obilasku.
Od strateških projekata i gorućih problema istaknuti su:
Odlagalište otpada
Kao jedan od najvažnijih tekućih projekata je sanacija odlagališta otpada na koji je prije dva dana stigla oprema potrebna za reciklažno dvorište i kompostanu. Pomoć od Županije očekuje se u dijelu uređenja okoliša. Kao i svi JLS-ovi, i Općina Šolta je donijela pravilnik o odlaganju otpada kojim će se znatno izmijeniti dosadašnji sustav odlaganja i brige o otpadu.
Strateški turistički projekt u uvali Livka
Cecić Karuzić je zajedno sa Stipom Čogeljom u radnoj skupini za strateške investicije te prema posljednjim informacijama napokon će biti finalizirani dugogodišnji dogovori. Posljednji status projekta je, prema riječima načelnika, riješena granica pomorskog dobra, a preostaje definirati vlasništvo nad 6 parcela za koje vjeruje da će postići sporazum s državom. Ova bi investicija bila jedna od najvećih turističkih investicija u Županiji.
Stomorska
Trenutno je tijeku rad na kanalizaciji u Stomorskoj koja će napokon staviti u pogon cijelu mrežu te se radi punom parom kako bi dočekali sezonu s gotovom prvom fazom projekta.
Za ovu je godinu planiran i projekt luke u Stomorskoj na inicijativu Županijske lučke uprave u vrijednosti od 15 milijuna kuna. Dovršenje projektne dokumentacije očekuje se do ljeta, a početak radova odmah poslije turističke sezone. To znači da će Stomorska 2019. godine zasjati u potpuno novom ruhu. No do tada je izuzetno važno iznaći i rješenje prometa u mjestu koje je trenutno u velikom kaosu što utječe na zadovoljstvo ljudi koji na kraju ne žele posjetiti jednu od najljepših uvala na otoku. Prema riječima donačelnika g. Zlendića prioritet je rješavanje parkinga i zaobilaznog puta koji bi Stomorsku rasteretili i osigurali dijelom zatvaranje rive.
Poljoprivreda i HOP
Što se tiče poljoprivrede Šolta se može pohvaliti s dva velika brenda - crnim vinom sorte Dobričić i vrhunskim maslinovim uljem koje je prošle godine na prestižnom natjecanju u New Yorku osvojilo zlatnu medalju i plasiralo šoltansko ulje na police američkog tržišta. "S obzirom na veću potražnju od trenutne proizvodnje, već postoje liste čekanja za naše ulje!" ponosno je istaknuo načelnik Općine. Mišljenja je načelnik kako na otoku ima previše zapuštenih maslina, a da bi mlade obitelji mogle od njih napraviti ozbiljan posao. Kao primjer navodi projekt velikog vinograda na južnim padinama otoka, na kojem je u dvije godine zasađeno 115.000 loza Dobričića dok se ove godine planira zasaditi dodatnih 85.000.
Na otoku postoji čak 37 proizvoda s oznakom HOP-a te se kontinuirano gradi i razvija ovaj brend kroz koncept otočkih proizvoda i poticanje ruralnog razvoja.
Uređenje cesta
Istaknuto je izrazito nezadovoljstvo sa Županijskim cestama koji prema riječima načelnika nisu izgradili ni metar ceste ni trotoara.
Na samom kraju izlaganja Načelnik je zamolio Župana i da mu pomogne oko sufinanciranja produženog boravka u školi za koji je potrebno izdvojiti nekoliko tisuća kuna. "Uvijek pozdravljam sve što je dobro i pozitivno, puno smo toga uradili posljednjih godina i mogu reći da sam presretan i zadovoljan. Nisam umoran, ali ovo je zasigurno moj posljednji mandat pa se nadam realizaciji svega planiranog i daljnjoj uspješnoj u suradnji sa Županijom" završio je svoje izlaganje načelnik Općine Šolta.
Pomorsko dobro
Planira se nekoliko projekata za plaže uglavnom na vanjskoj stani otoka kako bi se očistile i održale kvalitetu, a samim tim i cijelu destinaciju. Jedan od planiranih projekata je i uvala Šipova kraj Maslinice.
Načelnik je izrazio zabrinutost oko nedavno provedenog javnog natječaja za luke te pozvao županiju na razumijevanje o važnosti da luke ostanu na upravljanje lokalnim samouprava i njihovim komunalnim poduzećima.
Župan Blaženko Boban za sve navedeno je izrazio razumijevanje te obećao pomoć. "Kao i do sada, nastavit ćemo sudjelovati kako u infrastrukturnom tako i u kulturnom, pomorskom, gospodarskom i u bilo kojem drugom razvoju otoka Šolte. No ponavljam sve to zahvaljujući agilnosti i spremnosti g. Cecića i njegovog tima te izradi projektne dokumentacije. Što se tiče luka, njima će apsolutno gospodariti ili Šoltani ili Splitsko dalmatinska županija i Lučka uprava Splitsko dalmatinske županije. To je neosporno. Ovih dana se uistinu o tome, ne samo na Šolti već na više destinacija, priča i razgovara, ali morate razumjeti službe koje su morale provesti određene natječaje. No, ja mislim da i luke i sve ono što je u koncesijama, a da je od javnog dobra, treba dati ili domicilnom stanovniku ili Splitsko dalmatinskoj županiji, a to je opet domicilno stanovništvo i na taj način zatvoriti tu priču i riješiti taj problem. Tako ćemo to i odraditi i budite bez brige."
Razmišljanje o pomorskom dobru i budućnosti njegovog upravljanja iznio je i Stipe Čogelja, Privremeni pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo: "Što se tiče Šolte pomorsko dobro nije toliko ugroženo kao na ostalim lokacijama. Za Šoltu smo našli jedan zajednički jezik odnosno u suradnji i s drugim općinama i gradovima utvrdili da moramo krenuti s izradama planova za pomorsko dobro i projektima i da je to jedini način da se zaštiti te da se to bogatstvo koje imamo na adekvatan način koristi, odnosno da se s njim upravlja na održivi način - da imamo od njega prihode, ali da bude očuvana i ova naša ljepota što turiste i privlači. Za upravo takve projekte smo i pripremili bodovnu listu prema kojima će u budućnosti općine i gradovi biti ocjenjivani te izvrsnošću pokazali tko je spreman dobivati i realizirati projekte. Budemo li tako radili mislim da će biti svi zadovoljni, a ponajviše građani."
S obzirom na sve izloženo reklo bi se da je zaista Šolta postala mjesto poželjno za život. Ono što je činjenica je da su sve navedene ustanove izgradile i objekti renovirali, da su bageri aktivni po cijelom otoku, da se sanira odlagalište otpada i svjesno razmišlja o budućnosti koja bi najviše mogla koštati otočane... No ono što, poznavajući problematiku i istinske "terenske" probleme otočana, moramo upozoriti općinskog i županijskog čelnika je isticanje upitnih i netočno predstavljenih brojki. Statistika, koliko god potrebna bila, može gadno zavarati i dovesti do krivih procjena te loših odluka. Broj stanovnika na otoku Šolti i prividni demografski prirast, koji su nekoliko puta spomenuti na sastanku, je zabrinjavajuće netočan. Naime čak 2/3 prijavljenih otočana ne živi na otoku. No isti uredno koriste brojne beneficije iz općinskog proračuna - besplatni ili povlašteni prijevoz, božićnice... Na ovom popisu našli bi se, na žalost, i brojni zaposlenici u Općini Šolta koji na otok svakodnevno putuju iz Splita. Od prijavljenih oko 2.200 stanovnika na otoku prezimi po neslužbenim podacima oko 700-800 stanovnika, od toga dvadesetak djece i pedesetak učenika. Ako jedan otok čine ljudi onda ove brojke baš i ne idu u prilog priči o savršenom životu na otoku.
Situacija na Šolti zasigurno nije toliko loša koliko se komentira i raspravlja u lokalnim kafićima i druženjima, ali nije sigurno ni tako bajna i savršena kako općinski načelnik voli prikazati. Realnost je uvijek negdje u sredini, a za dobrobit i budućnost otoka, i načelnik i njegov tim, kao i otočani i građani trebaju biti u mogućnosti sagledati širu sliku i svoje djelovanje podrediti općem dobru u svakom pogledu, polazeći prvenstveno od sebe i osobne odgovornosti.