Pravi dalmatinski raj za bijeg od surove realnosti – tako otprilike glasi opis Tijata, malog nenaseljenog srednjedalmatinskog otoka, površine manje oko 3 četvorna kilometra, smještenog zapadno od Prvića, a na kojem se posljednjih godina vodi pravi rat između brojnih suvlasnika otoka i vlasnika jedinog ugostiteljskog objekta na otoku. Razlog? Okupacija pomorskog dobra i bespravna gradnja.
Kada su se prije koji tjedan portalu Morski.hr obratili suvlasnici otoka Tijata s pričom o problemima u kojima su se našli zbog vlasnika tamošnjeg ugostiteljskog objekta, novinari su shvatili da je riječ o još jednoj surovoj hrvatskoj priči u kojoj kad imaš novac, nitko ti ne može ništa.
Jadranska obala pravi je mamac za lovce u mutnom, gotovo da nema dijela obale gdje netko nije ili okupirao pomorsko dobro, ili sagradio bespravni objekt u kojem obavlja ugostiteljsko/uslužnu djelatnost. Slična priča godinama se događa na otoku Tijatu, točnije u uvali Tijašnica.
Lažnim predstavljanjem dao uvalu u podzakup
Otokom je do 1968. godine upravljala Poljoprivredna zadruga, koja je otok Tijat uzela u najam od vlasnika, obitelji iz Prvić Šepurine, koji su na otoku uzgajali ovce. Likvidacijom te zadruge posjed se vratio suvlasnicima koji su upisani u zemljišne knjige.
Problemi kreću 2017. godine, sa sada već pokojnim upraviteljem Zadruge, koji je prije nekoliko godina ilegalno sklopio ugovor o zakupu zemljišta s predsjednikom nadzornog odbora te zadruge, koji je tu nekretninu dao u podzakup tvrtki Sottovento d.o.o., koja upravlja ugostiteljskim objektom na Tijatu. Zašto ilegalno? Zato što Poljoprivredna zadruga koja je osnovana 2006. godine, istog imena kao i zadruga likvidirana 1968. godine, nije vlasnik niti posjednik Tijata. Vlasnici otoka su obitelji iz Prvić Šepurine i njihovi nasljednici, koji nisu dali odobrenje ni za zakup, ni za podzakup bilo koje nekretnine na otoku Tijatu.
Cijeli otok vodi se kao poljoprivredno zemljište na kojem je zabranjena bilo kakva dodatna gradnja, osim obnove postojećih objekata (pastirske kućice i štale) u postojećim gabaritima. No vlasnik ugostiteljskog objekta oglušio se na “pravila igre” te je postojeće objekte nadogradio, a bez ikakvih dozvola izgradio je niz nelegalnih objekata za smještaj, zatim komunalnu infrastrukturu te pečenjaru koju koristi kao glavni objekt za pripremu jela, piše Morski.hr.
Morski.hr je kontaktirao Upravni odjel Šibensko-kninske županije, odakle su im iz odjela za poslove župana odgovorili kako je na obalnom području otoka Tijat još 2013. godine utvrđena granica pomorskog dobra na temelju koje je izrađen i odobren Geodetski elaborat.
Iz Županije doznaju kako je u uvali Tijašnica dodijeljena koncesija za gospodarsko korištenje lučkog područja – pomorskog dobra – luke posebne namjene – luke nautičkog turizma – sidrište, radi obavljanja djelatnosti u nautičkom turizmu, gdje obuhvat koncesije čine dva sidrišna polja dimenzija 170×80, odnosno zauzimaju 2×13.600 m² morske površine, što ukupno daje 27.200 m².
No u rujnu 2019. Županiji stiže dopis od Ovlaštenika koncesije Gradskog poduzeća d.o.o. iz Vodica, a u kojem se navodi kako se u “uvali Tijašnica nalazi fiksni ponton koji je u vlasništvu gospodarskog subjekta „Spirito summer place“ (naziv ugostiteljskog objekta), koji služi za privez plovila, a koji je svega 55 metara udaljen od najbliže točke koncesije”. To je, kažu u Županiji, suprotno Pravilniku o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, gdje je člankom 76.a propisano da je zabranjeno sidrenje u akvatoriju od nautičkog sidrišta prema obali, te na udaljenosti do 300 metara od nautičkog sidrišta u pravcu pučine pomorskim objektima i hidroavionima s vlastitim sustavom, osim u slučaju više sile. Županija nakon toga upućuje predstavku Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture na daljnje postupanje, te o navedenom obavještava Lučku kapetaniju Šibenik, koja također utvrđuje nepravilnosti, tvrdi Morski.hr.
– Na području pomorskog dobra nema dodijeljenih koncesija za ponton kao niti ugostiteljsku djelatnost, niti se sličan postupak vodi pri ovom tijelu. Predmetno obalno područje je pomorsko dobro u općoj upotrebi, kojim sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“ broj 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16, 98/19) vodi brigu o zaštiti i održava jedinica lokalne samouprave na čijem području se nalazi – stoji u službenom odgovoru Županije.
Unatoč rješenjima bespravni objekti nisu uklonjeni
Suvlasnici Tijata tvrde da postoje dva rješenja građevinske inspekcije kojim se traži uklanjanje bespravno sagrađenih objekata u uvali Tijašnica za koje niti je tražena, a još manje ishođena građevinska dozvola. Unatoč rješenjima građevinske i turističke inspekcije da ugostiteljski objekt mora ukloniti bespravno sagrađene objekte te da mora prestati s djelatnošću dok se te stvari ne riješe, vlasnik nastavlja s gradnjom i djelatnošću, razvlačeći cijeli postupak pisanjem žalbe na žalbu pa je inspekcija na teren izašla i treći put.
Dok suvlasnici otoka iščekuju treće inspekcijsko rješenje, vlasnik ugostiteljskog objekta ponaša se kao da inspekcije nisu utvrdile nepravilnosti, za što je već i novčano kažnjen. Ugostiteljskom objektu je, u međuvremenu, ukinuto i rješenje o minimalnim tehničkim uvjetima.
Slučaj istražuje DORH
Inače otok Tijat spada pod područje Eko mreže Natura 2000, koje podliježe strogim europskim pravilima prema kojima je gradnja na ovakvim područjima strogo zabranjena (osim u rijetkim iznimkama, koje ovdje nisu slučaj). Nije stoga jasno kako to da inspekcija zaštite okoliša nakon provedenog nadzora nije utvrdila nepravilnosti, što su jasno naveli u svom rješenju dostavljenom suvlasnicima otoka.
Morski.hr je kontaktirao i Grad Vodice, koji je dao koncesijsko odobrenje ugostiteljskom objektu, unatoč rješenjima inspekcije da poslovni subjekt posluje u bespravno sagrađenim objektima.
Iz Grada im nisu htjeli komentirati ovaj komplicirani slučaj već su rekli da su svi materijali proslijeđeni Državnom odvjetništvu koje istražuje cijelu priču, u kojoj su, barem zasad, najdeblji kraj izvukli sami vlasnici otoka.
