U narodnoj medicini list masline već je dugo prepoznat kao prirodan antibiotik, pa se često koristi za jačanje imunološkog sustava organizma
Biljno carstvo bogata je riznica spojeva vrlo izraženog antimikrobnog djelovanja. U tom je carstvu uloga pojedinih biljnih vrsta, poput masline, već stoljećima poznata i prisutna u narodnoj medicini. Pojava sve otpornijih bakterijskih vrsta, koja je zasigurno dijelom i posljedica nekontrolirane konzumacije antibiotika te posljedičnih mutacija mikroorganizama, postala je sve veća prijetnja učinkovitoj borbi protiv patogena.
Lista zaraznih oboljenja za koja još nije pronađena odgovarajuća terapija čini se da postaje sve dužom. Bakterije su vrlo inteligentni i vrlo prilagodljivi oblici života pa borba s njima nije nimalo jednostavan zadatak.
Prirodni spojevi
Zato je potraga za prirodnim spojevima koji se mogu koristiti kao alternativa antibioticima danas jako popularna. Naravno, uvjet da bi ti spojevi mogli biti korišteni u terapeutske svrhe je dokaz o njihovoj sigurnosti za zdravlje čovjeka kao i njihova bioraspoloživost (stupanj u kojem neki nutrijent ili biološki aktivan spoj iz hrane postaje dostupan ciljnom tkivu nakon unosa u organizam).
Antimikrobna aktivnost masline pronađena je u listu i plodu i povezuje se s koncentracijom polifenola, biološki aktivnih spojeva kojima se pripisuje širok spektar biološke aktivnosti (antimikrobno, antioksidacijsko, antitumorsko djelovanje).
Najzastupljeniji polifenoli u maslini su gorki glukozid oleuropein (odgovoran za karakterističan gorak i oštar okus maslinovog ulja) i hidroksitirozol, spoj koji nastaje razgradnjom oleuropeina.
Za oba spoja istraživanja pokazuju jako antimikrobno djelovanje na izuzetno širok spektar mikroorganizama, uzročnika kvarenja namirnica i uzročnika oboljenja kod ljudi.
U narodnoj medicini list masline već je dugo prepoznat kao prirodan antibiotik, pa se često koristi za jačanje imunološkog sustava organizma. Znanstvenici navode oko 126 patogenih mikroorganizama koji su osjetljivi na djelovanje spojeva prisutnih u listu masline, poput bakterija uzročnika upala u probavnom i dišnom traktu (Haemophilus influenzae, Moraxella catarrhalis, Salmonella typhi, Vibrio parahaemolyticus, Staphylococcus aureus, Vibrio cholerae, Vibrio alginolyticus).
Patogene bakterije
Maslinovo ulje pokazuje vrlo jako antimikrobno djelovanje protiv niza patogenih bakterija u hrani. Također, maslinovo ulje pokazuje antimikrobno djelovanje na štetne bakterije iz crijevne mikroflore čovjeka: Escherichia coli i Clostridium perfrigens.
Posebno je zanimljivo inibicijsko djelovanje maslinovog ulja na bakteriju Helicobacter pylori, koja se prema epidemiološkim studijama i istraživanjima na animalnim modelima povezuje s pojavom čira na želucu te nekim vrstama karcinoma želuca.
Svjetska zdravstvena organizacija je 1994. godine ovu bakteriju klasificirala kao karcinogen prve skupine (tvar za koju je epidemiološkim studijama dokazano da uzrokuje karcinom). Infekcija ovom bakterijom dovodi do akutnog, a potom i kroničnog gastritisa što u konačnici rezultira nizom patoloških promjena koji se navode u patogenezi karcinoma želuca. Zanimljivo je da je u slučaju infekcije ovom bakterijom zamijećena pojava sve većeg broja njenih sojeva koji pokazuju otpornost na dostupne antibiotike.
U tom je smislu potraga za prirodnim spojevima koji pokazuju inhibicijsko djelovanje na ovu bakteriju od iznimnog značaja. Rezultati in vitro istraživanja pokazuju izraženu inhibicijsku aktivnost maslinovog ulja, posebno polifenola, na rast bakterije Helicobacter pylori. Nadalje, uočeno je da zamjena životinjskih masnoća u prehrani maslinovim uljem dovodi do smanjenja veličine čira na želucu kod pacijenata.
