Bijeli štrajk, koji su pokrenuli zaposlenici područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad u Splitu i Kaštelima, postupno se proširio i na druge dijelove Hrvatske. Podršku su im dali stručni radnici nekadašnjih centara za socijalnu skrb iz Novog Zagreba, Peščenice, Siska, Daruvara, Nove Gradiške, Dubrovnika, Makarske, Trogira, Sinja, Omiša, Imotskog i Supetra, a očekuju podršku i drugih.
Organizatori poručuju da će štrajk potrajati sve dok se ne počnu rješavati njihovi ključni zahtjevi. U prvom redu traže dodatno zapošljavanje u područnim uredima koji su, kako ističu, preopterećeni administrativnim poslovima, osobito nakon uvođenja inkluzivnog dodatka. Uz to zahtijevaju i vraćanje dodatka na plaću za rad sa strankama.
Splitski ured: "99% zaposlenih u štrajku"
U Područnom uredu Split u bijelom štrajku sudjeluje 99% od oko stotinu zaposlenih. Riječ je o najvećem područnom uredu u Hrvatskoj, a zaposlenici tvrde da su uvjeti rada postali neodrživi.
Navode da već tri godine Ministarstvu i poslodavcu upućuju dopise i konkretne prijedloge za poboljšanje kadrovske situacije i provedbu sistematizacije radnih mjesta, no bez konkretnog odgovora. Ističu da više ne mogu odgovorno raditi s najosjetljivijim skupinama društva u uvjetima stalnog manjka ljudi i sve većeg administrativnog opterećenja.
Jedan od glavnih problema je nedostatak kadra. Na pojedinim odjelima, prema važećoj sistematizaciji, trebalo bi raditi 23 zaposlenika, a trenutačno ih je 11. Kada netko napusti sustav, na njegovo mjesto dolazi nova osoba, ali se ukupan broj zaposlenih ne povećava kako bi se dosegnuo predviđeni standard.
Zaposlenici ističu da ne traže trenutačno popunjavanje svih radnih mjesta, već barem djelomično povećanje broja stručnih radnika. Procjenjuju da bi za minimalno normalno funkcioniranje trebalo zaposliti još dvadesetak djelatnika. Najviše nedostaje socijalnih radnika i psihologa.
Dodatni problem je što, zbog manjka socijalnih radnika, dio poslova na novčanim naknadama obavljaju pravnici i druge struke. Iako naglašavaju da ti djelatnici rade profesionalno, upozoravaju da to dugoročno predstavlja degradaciju struke i može utjecati na kvalitetu rada.
Inkluzivni dodatak dodatno opteretio sustav
Uvođenje inkluzivnog dodatka, kažu, ogolilo je stvarno stanje sustava. Prošle godine zaprimljeno je 18.000 zahtjeva, a riješeno ih je 12.000. Istodobno je dio zaposlenika napustio sustav, što je dodatno povećalo pritisak na preostale radnike.
"Stvara se pritisak da se predmeti samo rješavaju po brojkama. Nema dovoljno vremena za savjetodavni rad, rad s obitelji i stvarnu podršku korisnicima", kazala je Vicenca Abaza, socijalna radnica zaposlena u Područnom uredu Split Hrvatskog zavoda za socijalni rad i članica Hrvatske komore socijalnih radnika.
Zbog opterećenosti kasne i odgovori drugim institucijama – sudovima, državnim odvjetništvima i policiji – što dodatno usporava postupke.
Situacija nije jednaka u svim dijelovima zemlje. U Zagrebu i Osijeku, gdje postoje fakulteti za socijalni rad, kadrovska je slika nešto povoljnija jer dio studenata ostaje raditi u tim sredinama. U Splitu je, tvrde, problem izraženiji, a otežava ga i visoka cijena stanovanja, zbog čega se stručnjaci iz drugih krajeva rijetko odlučuju na preseljenje.
Što znači bijeli štrajk?
Zaposlenici i tijekom štrajka obavljaju hitne poslove te rade sa strankama koje su ranije naručene. Nove zahtjeve rješavaju kada uspiju smanjiti zaostatke. Naglašavaju da im nije cilj obustaviti rad, nego omogućiti da ga obavljaju kvalitetno i odgovorno.
"Korisnici nisu papiri ni broj u statistici. Želimo vratiti savjetodavni i stručni rad u sustav", kazala je Nikolina Stavljić, magistra socijalne politike, zaposlena u Područnom uredu Split na Odjelu za djecu.
Tvrde i da im se iz Ministarstva nitko nije izravno obratio od početka štrajka, dok su im sindikat i Komora socijalnih radnika dali javnu podršku.
Bijeli štrajk, ponavljaju, trajat će do ispunjenja zahtjeva – dodatnog zapošljavanja, provedbe sistematizacije i vraćanja dodatka na plaću za rad sa strankama.
Bijeli štrajk je oblik industrijske akcije u kojem zaposlenici ne obustavljaju rad, ali ga obavljaju strogo prema propisima i pravilima, bez dodatnog angažmana, prekovremenih sati ili “prešutnog” preuzimanja viška posla.
Za razliku od klasičnog štrajka, kod bijelog štrajka:
- radnici dolaze na posao,
- izvršavaju samo ono što im je izričito propisano ugovorom i zakonima,
- ne rade prekovremeno,
- ne preuzimaju dodatne zadatke izvan opisa posla,
- strogo se drže rokova i procedura.
Zbog toga se često usporava rad sustava, osobito ondje gdje se on inače održava zahvaljujući dodatnom, neformalnom angažmanu zaposlenika.
Zašto se zove “bijeli” štrajk?
Naziv dolazi od ideje da se radi “čisto”, po pravilima, bez kršenja propisa – dakle bez potpune obustave rada. U nekim sektorima koristi se i izraz “štrajk upozorenja kroz rad po pravilima”.
