BENEFITI SU VEĆ VIDLJIVI Na Dinaru ove godine stiglo 300% više posjetitelja nego lani, logo bi trebala krasiti poznata ljutica

Još uvijek je pod znakom pitanja koje će mjesto biti sjedište parka prirode, a mi vam donosimo razgovor s Damirom Gavrićem Čerčom, pročelnikom GSS-a Split, koji nam je otkrio brojne nove detalje

Dinara je najviša planina u Hrvatskoj i jedna od najslikovitijih u Dalmaciji i dalmatinskom zaleđu.


Velik dan za našu najvišu planinu bio je 6. veljače ove godine kada je Dinara postala 12. parkom prirode u Hrvatskoj. Dinarski masiv se sastoji od same Dinare, dijela Troglava, Kamešnice, izvorišnog dijela i gornjeg toga Cetine te krških polja: Hrvatačkog, Paškog i Vrličkog. Odlukom za koju se lobiralo desetak godina će se zaštititi iznimne i višestruke prirodne vrijednosti s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima, uz dopuštanje obavljanja određenih djelatnosti i radnji, u mjeri u kojoj se neće ugroziti njegova bitna obilježja i uloga ovoga prostora.

Stanovnici dinarskog područja benefite proglašenja parkom prirode će tek osjetiti za koju godinu. Uspostavit će se rendžerska služba, a dok se ne uspostavi, njihove poslove će raditi pripadnici HGSS-a, što se temelji na potpisanom sporazumu s nadležnim Ministarstvom.

“Na terenu se provode projekti koji su pisani prije proglašenja parka prirode, a njih će u budućnosti biti još više”

Trenutno se radi na uspostavljanju Javne ustanove, koja će upravljati Dinarom, a mi smo o svemu porazgovarali s Darkom Gavrićem Čerčom, pročelnikom GSS-a Split.

– Po proglašenju PP Dinara u veljači ove godine, odmah se prionulo poslu. Po Zakonu se u roku od godine dana mora uspostaviti uprava parka prirode. To se još nije dogodila i čisto sumnjam da će se to dogoditi u narednih par mjeseci. U upravi će biti ravnatelj parka te po dva stručna suradnika iz Šibensko-kninske te Splitsko-dalmatinske županije. To su informacije koje mi kao HGSS imamo. Na terenu se provode projekti koji su pisani prije proglašenja parka prirode, a njih će u budućnosti biti još više – kazao nam je Darko na početku ugodnog razgovora.


Darko Gavrić Čerčo

Oni su u suradnji s drugim institucijama i udrugama godinama radili na pripremi posla koji je danas u svojoj završnoj fazi.

– Dinara je bila pogođena ratnim djelovanjima te je tu ostalo dosta minsko-eksplozivnih sredstava, kamiona, napuštenih kontejnera te drugog otpada. To smo sve u suradnji s Ministarstvom uklonili s Dinare te tako počeli stvarati preduvjete da bi Dinara postala park prirode. Taj posao je trajao nekih desetak godina, ako ne i više. Napravljen je i niz planinarskih skloništa te pješačkih staza. Park prirode Dinara je velik. Obuhvaća nešto više od 63 hektra te se nalazi u dvije već spomenute županije. Da bi se nešto proglasilo parkom prirode, treba biti od posebnog interesa za Republiku Hrvatske. Dinara je bogata raznim resursima, bioraznolika je te je prepuna divljih vrsta, posebice endema. Tu su i važna staništa kao što je izvor rijeke Cetine s pritocima, slap Krkić, špilje i jame koji dodatno obogaćuju ovaj prostor – kazao nam je Gavrić Čerčo.



Još uvijek je pod znakom pitanja koje će mjesto biti sjedište parka prirode. U medijima su se protezala imena Knina i Sinja, ali to je još uvijek nepoznanica.

– Iskreno se nadam da to neće biti nikakva politička odluka, nego odluka koja će biti u interesu žitelja koji žive na području parka prirode. Izbor se jest suzio. Neke općine i gradovi su rekli da ne bi to na svom području. Ne iz razloga jer ne žele, nego jer ne participiraju velikom površinom na području parka, kao neki koji 90% teritorija imaju na području Dinare. Što se tiče nas kao HGSS-a, primarna nam je zadaća da to područje bude sigurno, a gdje će biti sjedište, nije na nama da to odlučujemo niti će biti. Hoće li nas se to pitati, ne znamo. Mi smo u kontaktu s nadležnim ministarstvom. Dajemo im važne inpute, a sada u dogovoru s njima radimo na tome da se nekoliko lokacija proglasi posebnim rezervatima. Toga ima na Dinari, ali neće ići preko noći. Na Dinari ima preko 75 endema i preko 20 endemskih vrsta životinja. Mislim da će na samom logu parka prirode biti planinski žutokrug, koja je treća otrovnica na području Europe. Dinara je posebna po tome što sve tri otrovnice obitavaju na tom području – kaže nam.

“Mislim da je broj posjetitelja u ovoj godini u odnosu na prošlu povećan bar za 300%”

Ove godine s bilježi ogroman porast dolazaka na područje Dinare.

– Poznato je da je najveći vrh Republike Hrvatske na Dinari (Sinjal, 1831 m). I prije je bio jako popularan za turiste planinare. U posljednje vrijeme je ogromno povećan broj posjetitelja Dinare. Razlog je tome sigurno što je Dinara proglašena parkom prirode i uvrštena kao takva u kartu. Isto tako je razlog što je ona nepoznanica i domaćim planinarima, a kamoli stranima. Izvrsno je infrastrukturno uređena. Ima dosta skloništa i domova, gdje se mogu spavati i skloniti. Mi smo izdali karte u tiskanom i digitalnom obliku.
Mislim da je broj posjetitelja u ovoj godini u odnosu na prošlu povećan bar za 300% – otkrio nam je.

Imaju i dosta intervencija spašavanja.

– Uglavnom se radilo o lomovima nogu, izvlačenju vozila, iznemoglosti i iscrpljenosti. Hvala Bogu da nismo zabilježili nijedan smrtni slučaj i nadamo se da će tako i ostati. Stalno radimo na poboljšanju infrastrukture, a izrazito su aktivna lokalna društva, što je jako pohvalno – govori nam Darko.

“Ponesite dovoljno tekućine, pokrivalo za glavu i sunčane naočale”

Sada se nudi mogućnost provedbe većeg broja projekata, iako je velik broj u fazi realizacije.

– Neki projekti su u fazi provedbe, a neki u fazi prikupljanja dokumentacije. Sve je u svrhu poboljšanja infrastrukture i sigurnosti posjetitelja. Impozantna je južna stijena Ošjaka, na kojoj smo napravili feratu od 1700 metara, koja je jedna od najdužih u Europi. Vrlo je popularna i tu dolaze ljudi iz čitave Hrvatske i šire. Za one koji ne znaju, ferata je osigurani planinarski put sa osiguranim klinovima i sajlama, koji vodi kroz strme litice – kazao nam je.

Na kraju je upozorio na najveću opasnost koja trenutno vreba na Dinari.

– U ovim vrućim danima svakako je najveća opasnost od toplinskog udara. Ponesite dovoljno tekućine, pokrivalo za glavu i sunčane naočale – zaključio je Gavrić Čerčo.

Moja reakcija na članak je...
Vau
6
Haha
0
Hagić
1
Hmmm
2
Plač
0
Grrr
0
Molim?
1

Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime