Na 7. sjednici Gradskog vijeća Grada Splita, vijećnica HGS-a Lidija Bekavac oštro je prozvala bivšu gradsku vlast, koju naziva "Puljkovom", zbog, kako tvrdi, teškog financijskog stanja u kojem je Grad ostavljen. Pozivajući se na Izvještaj o izvršenju proračuna za prvih šest mjeseci, Bekavac je poručila kako taj dokument potvrđuje sve na što je, prema vlastitim riječima, upozoravala prethodnih godina.
"Cijeli izvještaj zapravo pokazuje da je sve ono na što sam upozoravala i govorila prethodnih godina sada došlo na naplatu", istaknula je Bekavac na sjednici.
Bekavac tvrdi da je bivša vlast ostavila "nerealan proračun s napuhanim i nerealnim prihodima", što je, kako kaže, nužno vodilo u gubitak koji je već vidljiv u izvješću za prvih šest mjeseci godine.
Prema njezinim navodima, na računu Grada ostavljen je minus od čak 11.673.026,85 eura, zbog čega, kako je naglasila, Grad trenutno "nema sredstava za podmirivanje dospjelih obveza" te je nelikvidan.
Istaknula je i dug po primljenom kreditu u iznosu od 71 milijun eura, uz već zatraženu suglasnost Vlade za novo zaduženje od 79 milijuna eura, što u konačnici znači potencijalnih 150 milijuna eura duga po kreditima.
Namjenska sredstva, krediti i "trošenje za druge namjene"
Posebno se osvrnula na namjenska sredstva koja su, kako tvrdi, utrošena protivno svojoj svrsi. Bekavac navodi da je bivša vlast ostavila 13.737.121,11 eura namjenski prikupljenih sredstava – među ostalim za Karepovac, spomeničku rentu, Dioklecijanove podrume i prihode od otkupa stanova – ali da su ta sredstva potrošena za druge namjene.
Kao dokaz za takvu tvrdnju navodi upravo minus na računu, iz kojeg, prema njezinom tumačenju, proizlazi da su namjenska sredstva "nenamjenski potrošena".
Prema riječima Bekavac, ostavljen je i realan manjak od 11.342.919,81 eura iz 2024. godine, koji će se morati pokrivati u sljedećim godinama.
Govoreći o kreditnom zaduženju, navela je i primjer sredstva Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Istaknula je da je Grad u prvih šest mjeseci primio 20 milijuna eura iz EBRD kredita, od čega je za projekte financirane tim kreditom potrošeno 5,031 milijun eura, dok je 15 milijuna eura, kako tvrdi, iskorišteno za pokriće drugih rashoda.
"I tih 15 milijuna trošili su za pokriće drugih rashoda, što se također vidi iz minusa na računu", poručila je.
Ugovoreni radovi bez pokrića i obveze iz kolektivnih ugovora
Bekavac je upozorila i na to da su, prema njezinim riječima, ostavljeni ugovoreni radovi za projekte za koje nisu osigurana odgovarajuća sredstva u prihodima, posebno ističući projekte garaža.
Uz to, navela je kako su potpisani kolektivni ugovori koji donose značajne financijske obveze, a za koje, tvrdi, u proračunu nisu bila osigurana sredstva. Posljedica toga, prema njenoj procjeni, jest dodatni manjak od više milijuna eura.
Osvrnula se i na projekt Žnjana, navodeći da je ostavljeno gotovo 5 milijuna eura dodatnih troškova, što, kako je rekla, "realno predstavlja manjak".
Procjena manjka: "Stvarni minus preko 30 milijuna eura"
Zbrajajući sve navedene stavke, Bekavac je zaključila da je, po njezinoj procjeni, bivša vlast ostavila "pustoš u financijskom dijelu" koja se mjeri "milijunima eura".
"Moja procjena je da je stvarni manjak preko 30 milijuna eura koji će dijelom trebati pokriti u ovoj, a dijelom u sljedećim godinama", kazala je.
Dodala je da u toj procjeni nisu uračunati iznosi jamčevine za TPN i pozajmica za Žnjan.
Naglasila je i da su svi navedeni podaci, kako ih ona predstavlja, "stvarne činjenice koje se moraju znati" jer bitno ograničavaju donošenje rebalansa proračuna, kao i planiranje proračuna za sljedeće godine.
Bekavac je način funkcioniranja prethodne vlasti opisala izrazito kritičnim tonom. "Trošilo se kao da nema sutra, bez ozbiljnih analiza, potpisivali su se ugovori, trošila su se sredstva na namještaj i rasvjetu, za putovanja, za otvaranja u funkciji izbora, za nova zapošljavanja, za projekte bez pokrića…", nabrajala je.
Takav obrazac ponašanja, prema njezinom viđenju, doveo je do sadašnjeg stanja u gradskim financijama, s manjkom koji će se, poručila je, osjećati i u narednim godinama.
U svom obraćanju, Bekavac je upozorila i na, kako je nazvala, "slabu realizaciju" proračuna. Navela je da je ostvarenje plana iznosilo svega 37,96 posto, a pritom izdvojila:
- urbanizam – 19 % ostvarenja plana
- služba za razvoj grada – 19,42 %
- izgradnja – 14,72 %
Takvi postoci, tvrdi, dodatni su dokaz "prenapuhanosti proračuna". "Možete zamisliti koliki bi bio gubitak da je ostvarenje bilo veće. I sa ovakvim mizernim postotkom Grad je poslovao s gubitkom jer ni za ovako mizerno ostvareno planiranog nije bilo prihoda", zaključila je Bekavac.
