Predsjednik splitskog HSLS-a, Hrvoje Bašić, oštro je komentirao situaciju na području arheološkog nalazišta Ad basilicas pictas, smještenog nedaleko od splitske Općine. Njegova objava na društvenim mrežama izazvala je brojne reakcije, a posebice zbog fotografija koje je podijelio, a koje svjedoče o stanju radova na lokalitetu.
"Slike sam dobio od prolaznika koji je iz puke znatiželje 'bacio oko', tek da vidi kako napreduju radovi i kako sada izgleda unutrašnjost nove zgrade ispod koje je zaštićeno kulturno dobro, Ad basilicas pictas – i na kraju, ostao je zatečen prizorom," napisao je Bašić.
Prema njegovim riječima, na fotografijama se jasno vide vreće cementa postavljene izravno na antičke ostatke, dok je dio kamenog materijala, koji bi također mogao biti antički, jednostavno izbačen na ulicu.
"Nisam stručan da kažem da je ovo neprimjereno ili nije, ali vjerujem da će netko od stručnjaka koji inače čitaju ove objave, dati svoje stručno mišljenje," dodao je, ističući da je nužno stručno procijeniti radove na tako vrijednom lokalitetu.
Bašić nije propustio istaknuti ironičan stav prema navodnoj brizi za kulturnu baštinu u Hrvatskoj. "Mi se inače jako volimo busati kako jako držimo do naše povijesti, ali to većinom ostane na našem izričaju. U naturi, ostaci te povijesti su nam važni, koliko i kravi sedlo," oštro je komentirao.
Posebno je apostrofirao ranije izjave bivšeg pročelnika Konzervatorskog ureda, Radoslava Bužančića, koji je tvrdio da će lokalitet biti otvorenog tipa i potpuno dostupan javnosti nakon završetka izgradnje zgrade. Bašić je skeptičan prema tim tvrdnjama: "Baš me zanima kako će to na kraju izgledati."
Za kraj, uputio je kritiku saborskoj zastupnici koja je, kako kaže, ranije često komentirala ovaj lokalitet dok su na vlasti bili drugi politički akteri. "Sad su njeni, pa valjda nema komentara," zaključio je Bašić, ukazujući na nedostatak reakcija sadašnjih vlasti.
"Split je nekad bio grad s komunalnom općinskom sviješću o sebi, o svojoj povijesti i ponosu zbog iste. Takvih je danas tisuće gradova po Italiji i drugim zemljama. Ad basilicas pictas je vrhunski spomenik splitskih početaka dio priče ka dioklecijanova palača. Ne znam da bi neki grad, da naleti na kariku u lancu informacija o sebi, to uništija. To je dio DNA. Ne znam kako će biti ovo dostupno danas sutra posjetiteljima. Hoće li ih tko čekat s "od**bi privatno". Uglavnom vreća cementa na antici koja bode oce i može dovest do prljanja je zadnja točka na i u poduhvatu destrukcije. Danas sutra kad se baci nuklearna bomba na vlastitu povijest jel malo manje ili više radijacije je u biti nebitno", jedan je od zanimljivijih komentara.
Povijest lokaliteta
Arheološko nalazište Ad basilicas pictas u Splitu jedno je od najvažnijih kulturno-povijesnih lokaliteta u ovom području, a predstavlja iznimnu vrijednost za razumijevanje povijesti antičkog, starokršćanskog i srednjovjekovnog Splita. Naziv lokaliteta, koji znači "Kod oslikanih bazilika," potječe iz povijesnih izvora koji opisuju položaj srednjovjekovne crkve sv. Andrije.
Prva istraživanja ovog lokaliteta provedena su 1950-ih godina, a tada su otkriveni temelji dviju bazilika, poznatih kao "basilicae geminae", koje su nastale na ostatcima još starijeg antičkog objekta iz 1. stoljeća. Kasnije je utvrđeno da se jedna od bazilika može identificirati s crkvom sv. Andrije, poznatom po važnom crkvenom sinodu iz 1185. godine, što dodatno ističe njezin povijesni značaj.
Lokalitet ima slojevit kontinuitet – od antičkih građevina, preko starokršćanskih crkava i krstionice iz 5. i 6. stoljeća, do srednjovjekovnog groblja. Među značajnijim nalazima ističe se krsni zdenac križnog tlocrta obložen egipatskim alabasterom te višebojni mozaici koji su ukrašavali crkvene podove. Nažalost, mnogi mozaici uništeni su tijekom kasnijih građevinskih radova.
Prilikom gradnje u siječnju 1997. lokalitet je ponovno djelomično devastiran, no radovi su ubrzo obustavljeni, a provedena su zaštitna istraživanja koja su donijela nova saznanja o razvoju i fazama ovog lokaliteta. Lokalitet je poznat i po ostatcima amfiteatra iz Dioklecijanova vremena, otkrivenim tijekom pripremnih radova za izgradnju trgovačkog centra. Amfiteatar, čiji je promjer arene bio 50 metara, četvrti je takav primjer arhitekture u Hrvatskoj, uz one u Puli, Saloni i Burnumu. Ipak, ostaci su konzervirani zbog nemogućnosti nastavka istraživanja.
Ad basilicas pictas nije samo arheološko, već i kulturno-turističko blago Splita. Njegova slojevita povijest, od antičkog naselja Spalathum do srednjovjekovne sinode, pruža jedinstven uvid u prošlost grada. Ipak, lokalitet se suočava s izazovima očuvanja uslijed urbanizacije, pa je njegova zaštita ključno pitanje za buduće generacije.
