Na pozornici antičkog rimskog teatra Ostia Antica 6. srpnja premijerno je, u sklopu festivala Heritart, izvedena predstava Plesna baština: Posveta Đagiljevu i Nižinskom.
Nastala u koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta Split i talijanske plesne trupe
Compagnia Daniele Cipriani predstavu čine četiri djela nastala na glazbu Claudea Debussyja, Mirka Krstičevića, Mauricea Ravela i Carl Maria von Webera koje su autorski potpisali koreografi: Amedeo Amodio, Igor Kirov, Giorgio Mancini i Giuliano Peparini. Predstava je dio međunarodnog projekta Heritart, koji financira Europska komisija. Ista će predstava biti izvedena 29. srpnja u sklopu 65. Splitskog ljeta u amfiteatru antičke Salone.
Tekst se nastavlja nakon oglasa
Plesnu večer na pozornici na otvorenom u antičkom teatru 25 kilometara jugozapadno od glavnog talijanskog grada, otvorila je koreografija Le Spectre Giorgioa Mancinija na glazbu Carla Maria von Webera u izvedbi para solista trupe Daniele Cipriani Entertainment. The Rite of Atlantis na koreografiju ravnatelja Baleta HNK Split Igora Kirova izveli su solisti Baleta splitske nacionalne kazališne kuće Eva Karpilovska i Aaron Kok na posebno skladanu glazbu splitskog skladatelja Mirka Krstičevića. U glazbenom je smislu to posveta Posvećenju proljeća Igora Stravinskog a koreografski Sergeju Djagilevu. Emocionalno putovanje, potraga za skladom u odnosu između muškarca i žene na zajedničkom putu ispunjenom strašću i vjerom, potrebom za slobodom i onom za pripadanjem čiji je krajnji ishod uvijek nepoznat – tim riječima koreograf Kirov opisuje svoje djelo. Slijedilo je Debussjevo Poslijepodne jednog fauna u koreografiji Amedea Amodija. Predstavu je zaključila izvedba Ravelovog Bolera renomiranog talijanskog koreografa Giuliana Peparinija. U izvedbi je sudjelovala je i glumica Vanessa Gravina koja je interpretirala biografske zapise glasovite balerine BronislaweNižinski, sestre Vaclava Nižinskog.
Oba programa dio su festivala Heritart koji je nastao u sklopu istoimenog projekta financiranog Festival Heritart financiran je iz programa Europske komisije Creative Europe, čiji je cilj pružanje potpore razvoju kulturnih i medijskih projekata. Osmišljen je kako bi promovirao i štitio europsku kulturnu baštinu, podsjetio na njezine izvore, ali i na njezinu suvremenu ulogu kao prostora koji ne samo podsjeća na zajedničke civilizacijske temelje, nego i izvedbenim umjetnostima – dovodeći suvremene izvedbe i publiku – želi toj istoj baštini udahnuti novi život. Nositelj je projekta I Borghi Srl iz Rima, a partnerske su organizacije HNK Split te Nacionalni Institut za kulturna istraživanja i trening iz Rumunjske. Cilj HERITART-a je promocija europske kulturne baštine kroz prenošenje nove vizije arheoloških lokaliteta, osmišljena kao istinska vrijednost za kulturni razvoj Europe.
Moja reakcija na članak je...
