Azerbajdžan je pokrenuo "antiterorističke" operacije u područjima svoje regije Nagorno-Karabah pod kontrolom etničkih Armenaca, prijeteći da će se nastaviti "do kraja", piše BBC.
Napetosti na južnom Kavkazu su visoke već mjesecima oko odcijepljene enklave, međunarodno priznate kao dio Azerbajdžana. Azerbajdžan i Armenija zadnji put su zaratili prije tri godine. No, sada je Baku je jasno dao do znanja da će se najnovija ofenziva zaustaviti samo predajom.
- "Ilegalne armenske vojne formacije" morale bi podići bijelu zastavu, predati sve oružje i raspustiti "ilegalni režim", navodi se u priopćenju azerbajdžanskog predsjedništva.
Povijest tenzija između država
Azerbajdžan i Armenija su prvi put zaratili početkom 1990-ih nakon raspada Sovjetskog Saveza. Zatim je 2020. Azerbajdžan ponovno zauzeo područja u i oko Nagorno-Karabaha prije nego što je dogovoreno primirje koje su nadzirale ruske mirovne snage.
Etnički Armenci u Karabahu pozvali su u utorak na prekid vatre i početak pregovora. Ali iz azerbajdžanskog ultimatuma bilo je jasno da je cilj Bakua bio dovršiti osvajanje planinske enklave.
Armenski premijer Nikol Pashinyan optužio je Azerbajdžan za početak kopnene operacije s ciljem "etničkog čišćenja". Stotine armenskih prosvjednika, frustriranih odgovorom svoje zemlje, sukobilo se s policijom ispred parlamenta u Erevanu, osuđujući svog vođu kao izdajicu i pozivajući ga na ostavku.
Od kraja 2020. godine 3.000 Rusa pratilo je krhko primirje, no pozornost Moskve skrenula je njena sveobuhvatna invazija na Ukrajinu.
Procjenjuje se da oko 120.000 etničkih Armenaca živi u planinskoj enklavi. Rusija je rekla da njezini vojnici evakuiraju civile iz Karabaha i da su premjestili gotovo 500 njih iz najugroženijih područja. Posljednjih devet mjeseci Azerbajdžan je nametnuo učinkovitu blokadu jedinog pravca u enklavu iz Armenije, poznatog kao Lachinski koridor, piše BBC.
Je li prekršeno primirje?
Azerbajdžan je rekao da je pokrenuo svoju operaciju kao odgovor na smrt šest osoba, uključujući četiri policajca, u dvije kobne eksplozije nagaznih mina u utorak ujutro. Tada su se oglasile sirene za zračnu uzbunu, au glavnom gradu Karabaha mogli su se čuti zvukovi topništva i pucnjave. Stambene zgrade su oštećene, a novinarka Siranush Sargsyan opisala je kako je vidjela kako je zgrada do nje pogođena. Dužnosnici Karabaha rekli su da je pet ljudi ubijeno, a deseci su ranjeni, uključujući žene i djecu.
Dužnosnici obrane u otcijepljenoj regiji rekli su da je azerbajdžanska vojska "prekršila primirje duž cijele crte kontakta raketno-topničkim udarima". Drugi predstavnici Karabaha govorili su o "vojnoj ofenzivi velikih razmjera", iako su kasnija izvješća govorila da je intenzitet vatre smanjen.
Azerbajdžansko ministarstvo obrane inzistiralo je na tome da nisu gađani civili ili civilne zgrade, te da su "samo legitimni vojni ciljevi onesposobljeni upotrebom visokopreciznog oružja".
U kratkom televizijskom obraćanju, armenski premijer odbacio je tvrdnje da je njegova vojska umiješana.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je bilo upozoreno na azerbajdžansku ofenzivu samo nekoliko minuta unaprijed i pozvalo obje zemlje da poštuju prekid vatre potpisan nakon rata 2020. Posebni regionalni predstavnik EU-a, Toivo Klaar, rekao je da postoji "hitna potreba za prekidom vatre", piše BBC.
