Austrijski list Die Presse i njemački Rheinische Post (RP) objavili su članak novinara Thomasa Rosera pod naslovom "Hrvatska: Gore nego u ratu", koji se bavi izazovima ove turističke sezone u Hrvatskoj. "Kriza je o turizmu ovisnu Hrvatsku udarila punom snagom", konstatira se članku, u kojemu se ističe da bi dugoročno to moglo biti dobro za Hrvatsku.
Na početku članka se opisuje prazna Opatija, koja je u ovo vrijeme već puna turista. “Proljeće u Opatiji je uvijek lijepo, no ove godine je bilo čudno bez gostiju”, kaže Radovan Lazić iz hotela Adriatic, koji dodaje da je i tijekom rata u hotelu bilo ljudi, bile su tu smještene izbjeglice, ali da za vrijeme pandemije nije bilo baš nikoga, prenosi Index.
Ovisnost Hrvatske o turizmu
"Otkazivanje rezervacija, financijski pritisak raste, nesigurnost je sve veća - sve to uznemirava ljude", opisuje Lazić atmosferu u hotelijerskoj branši.
Nijedna europska zemlja nije toliko ovisna o turistima kao Hrvatska, ističe se da je prihod od turizma skoro petina BDP-a. “Kriza koju je izazvao koronavirus stoga je najnoviju članicu EU pogodila kao nijednu drugu: prema procjenama Bečkog instituta, Hrvatska će imati pad gospodarstva od 11 posto”, objavili su Die Presse i RP.
Hrvatski Jadran će od 15. lipnja biti službeno otvoren za turiste, a za jesen se prebacuju kongresna okupljanja koja su bila zakazana za proljeće.
Varteks očekuje bolju poziciju na tržištu
U članku se navodi i drugačiji primjer iz hrvatskog gospodarstva, a to je Varteks, kojemu je "nakon duge krize prošle godine novi kapital dao život", a sada se uz odijela od tvida šiju i zaštitne maske.
Predsjednik uprave Tomislav Babić ne gleda pesimistično u budućnost, navodi se u članku. Babić smatra da će se proizvodnja vratiti iz Azije u Europu. "Proizvodimo za tržište koje nam je blizu pa tako možemo brzo reagirati na trendove, za razliku od konkurencije koja uvozi svu svoju robu", kaže Babić.
Balkan: Niske plaće i radna snaga
Ističe se da bi Balkan mogao možda profitirati od prekida lanaca snabdijevanja tijekom pandemije jer će sada europske zemlje htjeti imati proizvodnju u blizini umjesto u Aziji, a na Balkanu ima radne snage. Plaće isto nisu visoke, dodaje se.
"Hrvatskoj je nakon krize 2008. trebalo pola desetljeća da se vrati gospodarskom rastu. Ovaj put bi moglo ići brže: već za 2021. se predviđa rast od 4 posto", stoji u članku, u kojemu se konstatira da će trebati nekoliko godina da se nadoknadi ovogodišnji minus. Zaduženje države će se pak popeti na 90 posto pa postoji mogućnost “da se najmlađa članica opet ne uspije približiti EU-prosjeku, već završi na podu”.
Povećanje broja nezaposlenih
Spominje se i otkazivanje Europske prijestolnice kulture u Rijeci kao još jedan udarac za Hrvatsku.
Naročiti je problem nezaposlenost, koja se od ožujka do svibnja povećala za 32,4 posto. Trenutni broj od 160 tisuća nezaposlenih mogao bi se udvostručiti do kraja godine, navodi se u članku koji potpisuje dopisnik Thomas Roser. Na kraju citira Index i upozorenje da “lavina otkaza tek dolazi”.
