Astronomi su otkrili crnu rupu s masom oko 33 puta većom od mase našeg Sunca, najveću poznatu u Mliječnom putu osim supermasivne crne rupe koja vreba u središtu naše galaktike.
Novootkrivena crna rupa nalazi se oko 2000 svjetlosnih godina od Zemlje - relativno blizu u kozmičkom smislu - u zviježđu Orla i ima zvijezdu pratilicu koja kruži oko nje, objasnili su istraživači.
Crne rupe su iznimno gusti objekti s toliko jakom gravitacijom da im čak ni svjetlost ne može pobjeći, što otežava njihovo uočavanje. Ova je identificirana opažanjima tijekom misije Gaia Europske svemirske agencije. Podaci iz čileanskog Vrlo velikog teleskopa i drugih zemaljskih zvjezdarnica korišteni su za provjeru mase crne rupe.
- Ova crna rupa nije samo vrlo masivna, već je i vrlo neobična u mnogim aspektima. To stvarno nismo očekivali vidjeti, rekao je Pasquale Panuzzo, glavni autor studije objavljene u časopisu Astronomy & Astrophysics, prenosi HRT.
Na primjer, crna rupa, nazvana Gaia BH3, i njen pratitelj putuju unutar galaksije u smjeru suprotnom od smjera u kojem zvijezde obično kruže u Mliječnoj stazi. Gaia BH3 vjerojatno je nastala nakon smrti zvijezde koja je bila više od 40 puta masivnija od Sunca, rekli su istraživači.
Crne rupe koje nastaju kolapsom jedne zvijezde nazivaju se zvjezdane crne rupe. Gaia BH3 najveća je poznata zvjezdana crna rupa, tvrdi astronom i koautor studije Tsevi Mazeh sa Sveučilišta Tel Aviv u Izraelu.
Zvjezdane crne rupe patuljaste su veličine u odnosu na supermasivne crne rupe koje nastanjuju središte većine galaksija. Jedna takva crna rupa nazvana Sagittarius A*, ili Sgr A*, nalazi se u srcu Mliječne staze. Ima 4 milijuna puta veću masu od našeg Sunca i nalazi se oko 26 000 svjetlosnih godina od Zemlje.
Zvijezda predak Gaie BH3 bila je gotovo u potpunosti sastavljena od vodika i helija. Zvijezde u ranom svemiru imale su takav kemijski sastav, poznat kao niska metaličnost. Ova se zvijezda formirala relativno rano u povijesti svemira - možda 2 milijarde godina nakon Velikog praska.
Kada je zvijezda eksplodirala na kraju svog životnog vijeka – što se zove supernova - raznijela je nešto materijala u svemir dok se ostatak nasilno urušio i formirao crnu rupu.
Otkriće Gaie BH3, prema Panuzzu, podržava modele zvjezdane evolucije koji pokazuju da masivne zvjezdane crne rupe mogu proizvesti samo zvijezde niske metaličnosti, poput ove zvijezde pretka.
Zvijezda pratilica Gaie BH3 ima oko 76% mase Sunca i malo je hladnija, ali oko 10 puta svjetlija. Kruži oko crne rupe na eliptičnoj stazi na udaljenosti koja iznosi otprilike 4,5 puta udaljenosti između Zemlje i Sunca. Ta se mjera naziva astronomskom jedinicom. Usporedbe radi, Jupiter kruži oko pet AJ od Sunca, a Neptun oko 30 AJ.
Znanstvenici nisu sigurni koliko velike zvjezdane crne rupe mogu biti.
- Maksimalna masa zvjezdane crne rupe predmet je aktivne znanstvene rasprave, rekao je Panuzzo.
