Dok na splitskoj zaobilaznici vlada uobičajena gužva, pogotovo u vršnim satima kada ljudi idu na posao u grad ili se vraćaju s radnog mjesta, dotle su krenuli radovi na jednom kraku prometnice koja bi trebala barem donekle olakšati situaciju. Riječ je o pravcu od čvora Mravince do čvora TTTS, potpuno novoj dionici ceste koja bi trebala rasteretiti Jadransku magistralu na samim ulazima u Split.
Samo kod nas: Dvije svečanosti uvođenja u posao
Za tu dionicu, nota bene, dva puta su se izvođači svečano uvodili u posao, sa svim velikodostojnicima pa i nadležnim ministrom: još 7. rujna 2023. godine, a onda i ponovo 19. prosinca 2024. godine!? No dobro, izborne su godine, nećemo sad cjepidlačiti, godinu prije, godinu kasnije, dvaput je dvaput...
Ovaj put nas je zanimalo nešto drugo - iako nova dionica u smislu da nema postojeće prometnice između TTTS-a i Mravinaca, taj smjer nije bio nepoznat u povijesti.
Tako je vrlo blizu današnje trase prolazila rimska cesta Epetion-Salona, čiji su tragovi i danas vidljivi kao poljski putevi, a na mjestima koja su se dobro održala kroz povijest su obavljena i arheološka istraživanja. A iako radovi na novoj prometnici na tom dijelu praktički još nisu započeli, pojavila su se glasine kako će izvođači 'jednostavno proći bagerima preko ostataka antičke ceste'.
Hrvatske ceste: Mogući pronalasci novih lokacija arheoloških nalazišta
Zbog toga smo pitali investitora, Hrvatske ceste, znaju li za staru trasu ceste koja se preklapa s pravcem Mravince - TTTS.
-U suradnji s Ministarstvom kulture i Konzervatorskim odjelom u Splitu te prema izdanim posebnim uvjetima, Hrvatske ceste d.o.o., uz izvođenje građevinskih radova, osigurale su i provedbu istražnih arheoloških radova te stalni arheološki nadzor prilikom izvođenja radova iskopa.
Navedeni istražni radovi planirani su na dvije, od strane konzervatora definirane, lokacije i prema njima je prilagođena i dinamika radova. Međutim, prilikom nadzora nad izvođenjem radova na ostatku 2,5 km duge trase, moguće je pronaći i nove lokacije arheoloških nalazišta te prema uputi konzervatora pristupiti dodatnim istražnim radovima. Jedna takva otkrivena je već na samom početku i prema zahtjevu konzervatora pristupilo se tzv. dokumentiranju nalazišta, a što uključuje prethodno čišćenje zatim 3D snimak nalazišta. Po završetku dokumentiranja, dopušteno je nastaviti izvođenje radova, u svemu prema građevinskoj dozvoli.
U slučaju pronalaska novih arheoloških nalazišta, Hrvatske ceste će postupiti prema uputi nadležnog Konzervatorskog odjela u Splitu. U ovom trenutku iste nije moguće predvidjeti, stoga se radovi nastavljaju planiranom dinamikom s rokom dovršetka od 2 godine sukladno ugovoru o građenju. - potvrdila nam je važnu ulogu arheologa u pripremi projekta te detaljno elaborirala što se dosad po tom pitanju radilo Tamara Đurijanček, glasnogovornica HC-a.
"Građevinsku dozvolu potvrdio i Konzervatorski odjel u Splitu"
Je li morala baš tom trasom proći nova dionica ili se mogla malo izmjestiti (što bi možda dovelo do novih arheoloških nalaza, kao uostalom na Širini u Solinu gdje se zbog iskopa konzervatora projekt novog mosta ponešto oduljio), ovisilo je o građevinskim zahtjevima i mogućnostima, no po pitanju arheologije iz HC doznajemo:
-Važno je napomenuti kako se radovi na izgradnji nove dionice buduće istočne splitske obilaznice: čvor Mravince – čvor TTTS, izvode na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a na koju je potvrdu izdalo i Ministarstvo kulture, točnije Konzervatorski odjel u Splitu, nadležan za arheološka nalazišta na području izvođenja radova. - naglasila je Đurijanček.
Dakle, svi odgovorni i u Ministarstvu kulture i u Konzervatorskom odjelu znali su kuda će prolaziti trasa ove ceste kao i što se može očekivati u smislu arheoloških nalaza.
Javročić: Razbijali su rimske sarkofage, to je bio kulturocid
Da ovi iskopi nisu nikakva posebna novost i da se za njih davno znalo potvrđuje, među ostalim, "Arkeologična karta Solina i okolice iz 1902. godine". Ista je digitalizirana i stavljena na javne stranice knjižnice Solin što neosporno upućuje na to da je ovaj povijesni put na Libovcu od prije itekako poznat struci. U članku Slobodne Dalmacije iz 2007. stoji: "U neposrednoj blizini prolazila je rimska cesta Epetion-Salona, čiji su tragovi i danas vidljivi, a brojni izvori i plodna zemlja...". Isti medij u članku 2015. piše: "U Kučinama izvire potok Trstenik, a kroz ovu dolinu vodio je put, zapravo ogranak rimske ceste Salona-Aspalathos i Salona-Epetion (Solin-Split-Stobreč). Ostaci su te ceste današnji poljski putovi."
Danas smo na Libovcu susreli starosjedioca Antu Javorčića koji se, kako nam kaže, oduvijek interesira za povijest ovog kraja, a kao dijete često se igrao na antičkim ostacima ovoga kraja.
"Među starijim mještanima uvijek se pričalo o rimskom nalazištu i rimskim vilama rusticama sa svojim ostacima, prilazima, popločanim putevima koji su vidljivi do današnjih dana. Što se tiče tih puteva, oni su se granali u nekoliko smjerova. Tako je jedan dio išao iz Žrnovskog polja ispod Kamena prema Splitu, a drugi krak se granao preko Stobreča, Karepovca, Kučina do Salone. Kada spominjemo Karepovac usputno ću spomenuti da mu naziv dolazi od plemićke obitelji Karepović čiji je to bilo zemljište. U Srednjem vijeku tu se nalazilo tursko groblje", priča nam Javorčić.
Dobro se sjeća i žalosnog trenutka kada je devastirano Žrnovačko polje, odnosno kada se gradio TTTS osamdesetih godina 20. stoljeća.
"Bageri doslovno uništavali rimske sarkofage, tako da su ih štemali i odvozili kamionima što je bio nedvosmisleni kulturocid. Oblik sarkofaga je bio gotovo identičan onima koji se mogu vidjeti u Saloni, s uklesanim rimskim brojevima. Najvjerojatnije da je usred Žrnovskog polja bila nekropola, a okolo su bile vile rustice. Kako onda, tako i sada, u okolici gradova živjeli su veliki zemljoposjednici. Legenda kaže da su negdje oko Libovca rodio car Dioklecijan, tko zna, jednom kada se preko ovih povijesnih puteva nalije asfalt, možda nikada nećemo pronaći i nešto direktno vezano uz najpoznatijeg dalmatinskog cara", sarkastično će Javorčić koji nam je svoju arheološko-urbanističku žalopojku završio još tužnijom konstatacijom:
"Ako je izgradnja TTTS-a bio početak kraja Žrnovačkog polja, koje je nekoć hranilo Split i okolicu, buduća cesta bit će posljednji zabijeni čavao u njegov lijes".
